Početna Magazin Godine Ekonomija Inopenzije, ostvarenje srpskog sna

Inopenzije, ostvarenje srpskog sna

Rešenje za Srbiju budućnosti vidi se u većem prilivu inopenzija i kratkom životnom veku prosečnog srpskog penzionera

U Srbiji, prema podacima koji su navedeni u Akteru, broj penzionera godišnje poraste za oko jedan odsto tj. za oko 17.000 ljudi. Navodi se da će u narednih pedeset godina broj starih osoba konstantno rasti „na uštrb mladih i radno sposobnih“.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Dok je starosni prosek Srbije sličan proseku Evropske unije, izdaci za penzije u Srbiji su veći i iznose 13% BDP, a u zemljama EU u proseku čine 10%. Razlika je i u tome što stanovnici Srbije ranije odlaze u penziju nego stanovnici EU, ali i kraće primaju penziju zbog toga što u proseku znatno kraće žive. Time su smanjeni i troškovi zdravstvenog osiguranja.

Kao najveći problem današnje Srbije vidi se to što je tek polovina radno sposobnog stanovništva zaposlena, dok ostatak čine neaktivni ili nezaposleni. Ono što se navodi kao olakšavajući faktor jeste očekivanje porasta priliva novca iz inostranstva „po osnovu doznaka i inopenzija u narednim decenijama, budući da brojni emigranti iz Srbije tek ulaze u poznu životnu dob“. Eto rešenja!

Dakle, ako domaći penzioneri budu nastavili da napuštaju ovaj svet odmah nakon dobijanja statusa penzionera, ako budemo održavali u životu one koji su dirinčili po inostranstvu kako bi što duže primali inopenzije koje će onda davati nama (jer šta će njima, oni su i zaboravili, ako su i znali, da uživaju), čeka nas lepša budućnost. Onda i oni zaposleni koji su aktivni na poslu, mogu da postanu neaktivni zaposleni.

Samo se onda postavlja pitanje da li će usled takvog lagodnog života, stanovnik Srbije budućnosti i dalje umirati ubrzo nakon penzionisanja? I ko će iz Srbije, zemlje dembelije, ići na rad u inostranstvo?