Potrošnja američkog zdravstvenog sistema bila je oko tri biliona dolara samo u 2014. godini, koliko troše i sledećih 10 država sa najvećim zdravstvenim sistemima. Dakle, američko zdravstvo košta onoliko koliko zajedno troše: Japan, Nemačka, Francuska, Kina, Velika Britanija, Italija, Kanada, Brazil, Španija i Australija!
Stiven Bril, američki novinar koji je za Tajm pisao o zdravstvenom osiguranju u SAD, morao je na operaciju aneurizme aorte. Ovo iskustvo samo mu je otvorilo još više pitanja zašto američko zdravstvo troši 10 puta više od najbogatijih država sveta?
Temu troškova američkog zdravstvenog sistema obradio je u knjizi „Gorka američka pilula: novac, politika, lobiranje i borba za popravak našeg pokvarenog zdravstvenog sistema“, u kojoj, između ostalog navodi:
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
– Amerika godišnje plaća 17 milijardi dolara samo na veštačka kolena i kukove, što je 55 odsto više nego što cela holivudska filmska produkcija zaradi na blagajnama.
Da li su i rezultati 10 puta bolji? Ne. I još uvek niko nije (zvanično i nedvosmisleno) objasnio – zašto je to tako?
U SAD postoji 31,5 aparata za magnetnu rezonancu na milion stanovnika, dok ih je u Engleskoj 5,9 na milion ljudi (Penzin nije našao pouzdane podatke, ali Srbija ima oko jednog aparata na milion stanovnika).
Amerika, na primer, troši i 85,9 milijardi dolara godišnje samo na tretman bola u leđima, što je jednako kao godišnja potrošnja za kompletnu policiju (državnu, okružnu, gradsku i policijske službe u manjim gradovima), a stručnjaci procenjuju da je i to duplo manje nego što je neophodno.
Zanimljivo je da oko milion i po Amerikanaca radi u zdravstvu, ali tek oko polovine tog broja su lekari.
Još zanimljivija je primedba da tehnološki napredak u zdravstvu povećava cenu umesto da je smanjuje kao što je to slučaj u drugim oblastima.
Amerika troši i 50 odsto više na lekove uz recept u odnosu na druge zemlje, a devet od 10 najvećih farmaceutskih kuća sklopilo je milionske vansudske sporazume sa federalnim tužiocima u vezi sa kontraefektima i ilegalnim marketingom svojih proizvoda.
Autor kaže i da je plata direktora „neprofitne“ bolnice u kojoj je ležao bila 3,58 miliona dolara godišnje. Takve su bile i cene pojedinačnih elemenata operacije koju je imao. Na primer, kutija gaze naplaćena je 77 dolara, a analiza krvi par stotina dolara.
Izvor: Steven Brill, America`s Bitter Pill (citat na LinkedIn-u)