Fiskalni savet smatra da bi se prostor za povećanje plata i penzija stvorio tek 2017. godine i da je bolje bilo da je sada dodeljena samo jednokratna pomoć.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta, kaže u razgovoru sa Brankom Trivić za Radio Slobodna Evropa da, iako ovo delimično vraćanje plata i penzija ne predstavlja opasnost od povećanja budžetskog deficita, ono ne ide u dobrom pravcu.
P.P. „Ovo povećanje ne ide u dobrom pravcu iako je minimalno. Prvo, tu uštedu očekivanu, u 2016. poništava. Tako da neki prvi račun Fiskalnog saveta pokazuje da će otprilike polovina uštede koja se očekivala od zamrzavanja plata i penzija u 2016. ovim biti poništeno. Dodatni je problem da ako je došlo do povećanja plata i penzija za 2016, iako je minimalno, da će onda očekivanja biti da se to učini i u 2017.“
B.T. „Dakle, po mišljenju Fiskalnog saveta, nije trebalo da dođe do ovog vraćanja plata i penzija?“
P.P. „Pa bolje bi bilo da nije. Upravo što, kada se gleda u tom širem kontekstu – koje još mere stoje na raspolaganju da bi se deficit smanjivao u 2016. i 2017. i zaustavio rast javnog duga.“
B.T. „Kojim to merama, po Vašem mišljenju, još rigoroznijim, može da se smanji budžetski deficit i da se zaustavi rast javnog duga?“
P.P. „Plan je bio, i to je bila glavna mera, smanjivanje plata i penzija u smislu smanjivanja rashoda, a mere za ’16. i 17. bile su da plate i penzije ostanu zamrznute i da to donosi uštede – vidimo da se sada delom od toga odustalo, i druga velika mera je bila smanjivanje zaposlenih u javnom sektoru.“
B.T. „To se ove godine nije dogodilo, osim prirodnog, odlaskom u penziju, nije došlo do smanjivanja u javnom sektoru iako je najavljivano nekih 9.000 ljudi…
P.P. „I ako se sad to ne učini, a malo je verovatno da će se učiniti, vi ustvari problem gurate na ’16. i ’17. Ako bi se držali originalnog plana, koji je predviđao smanjivanje deficita i zaustavljanje duga, vi bi morali sledeće godine da znatno više ljudi otpustite, to su redovi od oko 30.000 plus penzionisanje, to bi bilo jedno 40-45, što je potpuno nerealno, čak i nepoželjno. Prema tome, vidi se da će već tu morati da se smanji, skoro da se prepolovi ta projekcija i taj cilj. Sa platama i penzijama, sa ovim malim povećanjem, takođe smo prepolovili uštedu koja odatle dolazi. Tako da mi u 2016, a to se produžava i na 2017, ulazimo sa prepolovljenim planovima, skoro prepolovljenim planovima ušteda u odnosu na originalni plan.“
B.T. „Ako isto toliko morate da uštedite u sledeće dve godine, koje su onda mere? Šta bi onda? Budući da sad nemamo više tu meru smanjivanja plata i penzija.“
P.P. „Mora da se gleda na drugim stranama i to mora da se vidi već u ovom budžetu za 2016. godinu. To je bio predmet pregovora sa Montarnim fondom. Rezultate, detalje tih rezultata, još ne znamo, ali neke indikacije već pokazuju da ovo popuštanje na platama i penzijama mora da bude kompenzirano na drugoj strani… Jedna od kompenzacija je, očigledno, povećanje akciza na naftne derivate. Da li su još neke mere dogovorene sa Montarnim fondom da bi se nadoknadilo ovo povećanje i da bi se deficit smanjio, to tek treba da vidimo kada dođe budžet. Ali u široj slici, očigledno je da će neke dodatne mere biti neophodne.“
Možete i pogledati razgovor Branke Trivić sa Pavlom Petrovićem za Radio Slobodna Evropa