Početna Magazin Godine Naučnici konačno traže zabranu plastičnih mikroperli (video)

Naučnici konačno traže zabranu plastičnih mikroperli (video)

Naučnici konačno traže zabranu plastičnih mikroperli (video)

Mikroperle (microbeads) su polietilenske (PE) plastične loptice veoma malih dimenzija koje se intezivno koriste u kozmetici, sredstvima za ličnu higijenu, i raznim istraživanjima. Međutim, nakon upotrebe, one uglavnom završavaju u kanalizaciji, odnosno rekama i morima…

Mikroperle su u SAD definisane kao loptice od plastike koje imaju manje od pet milimetara prečnika, mada se u industriji koriste mahom u veličinama od 10µm (stohiljaditi deo metra) do 1.000µm (jedan milimetar).
*µm – mikrometar, nekada poznat kao mikron, milioniti deo metra

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ove kuglice od plastike koriste se kao abrazivi (fina šmirgla) u pastama za zube, u šamponima i sapunima, u proizvodima za piling u kozmetici, ali i u istraživanjima kao pomagala u mikroskopskim merenjima, vizuelizaciji fluida i praćenju toka fluida, itd.

Ovakve kuglice takođe se koriste i u proizvodnji poroznih materijala jer se brzo tope i ostavljaju šupljine u materijalu prilikom pečenja.

Međutim, bez obzira na sve oblasti primene i relativno malu cenu na tržištu, mikroperle od plastike predstavljaju ogroman izvor zagađenja životne sredine:

  • kada isperemo usta od paste za zube, ili speremo sa sebe sapun koji sadrži mikroperle, one odlaze u kanalalizaciju, a zatim dospevaju u vodotokove – u reke, jezera, mora i okeane.

– Naši sistemi za prečišćavanje vode nisu optimizovani za odvajanje ovih plastičnih čestica, a sama količina zagađenja je ogromna. Pored toga, ovo su veoma otporni komadići plastike koji imaju veoma dug vek trajanja – kaže se u tekstu koji je objavljen u časopisu o zaštiti životne sredine „Environmental Science and Technology“ pod naslovom: Naučni dokazi podržavaju zabranu mikroperli.

Jedna studija procenjuje da danas na dnevnom nivou, samo u SAD oko, osam biliona ovih mikroperli dospe u jezera i reke. Ali to je svega oko 1% problema!

Čak 99% mikroperli dospeva u kanalizaciju (800 biliona mikroperli dnevno), i tokom prerade otpada ostaje u đubretu koje zatim često završava na poljoprivrednim površinama. Deo ostaje u zemljištu, deo biva spran kišama i navodnjavanjem opet do reka i jezera.

Jednom kada se nađu u prirodi, mikroperle predstavljaju opasnost za živi svet jer životinje ne mogu da razlikuju ove čestice od svoje hrane, a zatim se, u lancu ishrane, sva plastika akumulira u predatorima i većim ribama.

Pored toga, ribe ne gutaju samo plastiku (direktno ili u drugim ribama), već se ta plastika ponaša kao sunđer i upija mnoge toksine iz vode.

Kada se uzme u obzir da samo jedan proizvod za održavanje lične higijene može da sadrži preko 300.000 mikroperli od plastike, jasno je zašto su naučnici konačno pozvali da dođe do njihove potpune zabrane, piše IFL Science.

Pogledajte i video: