U koži ministra Dušana Vujovića, bilo je mnogo evropskih ministara finansija, koji su tokom krize smanjivali plate i penzije. Da li će ovaj evropski recept pomoći Srbiji?
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Sve dok može da bira nijedan ministar finansija neće posegnuti za smanjenjem penzija i plata u javnom sektoru. Od ove nepopularne mere jedino je nepopularnije da zemlja bankrotira. U ovoj situaciji sada se nalazi Dušan Vujović, srpski ministar finansija.
Studija „Fiskalna konsolidacija u Evropi”, koju su za potrebe Evropske komisije uradili ekonomisti Volter Kikert, Tina Randma-Liv i Rin Savi, pokazuje da su u 13 zemalja plate tokom krize bile zamrznute, šest ministara finansija je smanjivalo zarade zaposlenima u javnom sektoru, a u skoro svim državama sprovedena je penziona reforma.
Srbija je u krizu ušla kao umereno zadužena zemlja sa javnim dugom ispod 30 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a minus u kasi bio je 3-4 odsto BDP-a. U Evropi je situacija uglavnom bila obrnuta, pa su evropske zemlje uglavnom krizu iskoristile da smanje budžetske deficite. U Srbiji se dešavao obrnut proces…
Javni dug Srbije danas, nakon što je u zemlju stiglo arapskih milijardu dolara, prelazi 70 odsto BDP-a, a minus u kasi je veći od osam odsto. S obzirom na to da je većina zemalja pre nas primenila oštre mere štednje, za Srbiju je korisno njihovo iskustvo. U čak 11 zemalja bilo je zamrznuto zapošljavanje, a takođe je bilo i otpuštanja u javnom sektoru. Gotovo sve analizirane zemlje povećavale su porez na dodatu vrednost (PDV) i akcize. Bilo je i zemalja koje su smanjivale namete, poput Belgije i Danske, ali u njima su poreska opterećenja i pre krize bila vrlo visoka.
Prve su za smanjenjem plata posegnule Letonija i Litvanija, još 2009. godine. One su tada nazivane bolesnicima evropske privrede, a stope smanjenja zarada bile su veće od 10 odsto. U Estoniji su, na primer, u prvom naletu krize, plate smanjivane od 10 do 20 odsto.
Mađarska je u krizu ušla u posebno delikatnoj situaciji – pred izbore 2002. godine plate državnim službenicima bile su povećane 50 odsto, a uvedena je trinaesta plata. Već 2009. godine ukinuta je 13. plata, a sve zarade su zamrznute. Inače, i naša zemlja je zamrzla plate 2009. godine.
U Španiji su lični prihodi državnih službenika smanjeni tokom 2010. godine za pet odsto. Zatim su sledeće godine zamrznute, da bi 2013. ponovo bile smanjene za sedam odsto. Nova zapošljavanja bila su zabranjena. Stroge mere štednje uzdrmale su vladu, koja je pala 2011. godine.
Bilo je i smanjenja penzija primenjene u mnogobrojnim zemljama, ali je visina kresanja primanja varirala. Smanjenje penzija, njihovo zamrzavanje ili umanjenje povišica primenjeno je u nekoliko zemalja kao što su Estonija, Slovenija, Španija, Velika Britanija. Starosnu granicu za odlazak u penziju podigle su Belgija, Estonija, Norveška i Velika Britanija.
– Iskustvo evropskih zemalja u smanjenju fiskalnog deficita naročito je važno, jer se kod nas javljaju vrlo neobični i nerealni predlozi, koji po pravili ne zahtevaju odricanje – navode autori „Kvartalnog monitora”, publikacije koju izdaje Ekonomski fakultet, u jednoj od svojih analiza.
– Prema nekim od predloga, ključna mera za smanjenje deficita je zamena skupih kredita jeftinim. Ovaj predlog je nemoguće ostvariti zbog relativno skromne uštede. Ako bi država arapskih milijardu dolara, hipotetički, iskoristila da vrati deo skupih kredita, ne bi ostvarila nikakve uštede, jer bi se kroz nekoliko meseci ponovo zadužila po znatno većoj kamatnoj stopi kako bi pokrila minus u kasi, navodi se u ovoj publikaciji.
Alternativni predlog podrazumeva da se fiskalni deficit smanji u odnosu na BDP, odnosno da se poveća ekonomski rast, što je u našem slučaju praktično nemoguće, smatraju stručnjaci sa Ekonomskog fakulteta.
– Uspešna fiskalna konsolidacija u Srbiji, kao i u drugim zemljama, moraće da se oslanja na vrlo konkretne mere, poput smanjenja rashoda za plate i penzije, reformu državnih preduzeća, zdravstva, obrazovanja… Zbog kašnjenja u primeni Srbija će sada morati da sprovede oštrije mere nego većina drugih evropskih zemalja – kažu stručnjaci Ekonomskog fakulteta u Beogradu za Politiku.