– Trend u engleskom je da se sve manje koriste izrazi za ženske profesije, kao što je glumica, jer postoji nastojanje da se izbegna polna diferencijacija – šef delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport.
U okviru obeležavanja 8. marta (2014), održana je debata o lingvističkim aspektima rodne ravnopravnosti, na kojoj je polemisano o tome da li za zanimanja koja su u prošlosti bila ekskluzivno muška, a danas ih obavljaju i žene, treba koristiti imenice ženskog roda. Izdvajamo stavove učesnika:
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
– U srpskom jeziku postoje sredstva koja omogućuju da, kada se nešto kaže u muškom rodu, to može da bude izrečeno i u ženskom rodu. Kada izgovorite advokatica, ima onih koji kažu da je ta reč označavala suprugu advokata. Jeste, ali početkom 20. veka, međutim, sada je početak 21. veka i imamo više od 30 odsto žena advokata i slutim da ćemo ih uskoro imati više od pola. Ipak, ne treba tvrdoglavo insistirati na feminizaciji imenica. Imenicu sudija, koja je gramatičkog ženskog roda, ne treba menjati „jureći za ženstvenijim izrazom“ kakav je, recimo, sutkinja – lingvista Vlado Ðukanović.
– Trend u engleskom je da se sve manje koriste izrazi za ženske profesije, kao što je glumica, jer postoji nastojanje da se izbegna polna diferencijacija – šef delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport.
– U naprednim demokratskim državama, kakva je na primer Austrija, upotreba muškog roda kao rodno neutralnog, vid diskriminacije i da se na takvu praksu može žaliti ombudsmanu – poverenica za zaštitu ravnopravnosti Nevena Petrušić.
– Ne osećam problem neravnopravnosti žena jer u novinarstvu su žene dominantne. Meni je govoriti psihološkinja i sutkinja skandal i kad bi B92 to uveo kao obavezu tražila bih da se to ne odnosi na mene i ne znam čemu sve to služi. Ja hoću da budem lovac, a ne lovkinja – novinarka Olja Bećković.
– Uvođenje reči kao što je vojnikinja često ne odobravaju ni žene zaposlene u sistemu bezbednosti jer su socijalizovane u drugačijem sistemu. Imena jesu forma, ali navika koja ide uz to ime menja razmišljanje i ponašanje. To je tema koja pomaže da se promeni koncept bezbednosti, jer nisu samo mačo Srbi ti koji mogu i treba da nas brane – direktorka Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Sonja Stojanović.
– Tradicija društvene neravnopravnosti žena nije samo nacionalni ili regionalni problem, jer žene su, na primer, u Jugoslaviji dobile pravo glasa 1946. godine, dok su žene u Švajcarskoj to pravo stekle tek 1974. godine. Ipak, iako već više od decenije devojke čine većinu studenata na univerzitetima u Srbiji, one imaju dvostruko manju šansu da se zaposle. – državna sekretarka u Ministarstvu kulture Gordana Predić.
Lingvistički aspekti ravnopravnosti žena u društvu i polemike na tu temu, međutim, kako su složili učesnici diskusije, ne smeju da zamagle činjenicu da se žene u Srbiji, što dokazuju statistike, suočavaju sa nepoštovanjem principa jednakih mogućnosti koji su garantovani Ustavom.