Živimo duže, ali nismo prevarili smrt

Poređenjem podataka iz devet ljudskih populacija i 30 populacija drugih primata naučnici su došli do zaključka da, iako živimo duže, verovatno ne usporavamo dolazak smrti. Zvuči komplikovano, pa i protivrečno, ali zapravo ima logike.

Prosečan očekivani životni vek ljudi povećao se od 1850. godine sa 40 godina na neverovatnih 70 i nešto godina. Naučnici objašnjavaju da je povećanje očekivanog životnog veka verovatno statistički rezultat nastao zahvaljujući povećanoj stopi preživljavanja dece i omladine, a da se časovnik starenja nije usporio.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

„Stanovništvo postaje starije uglavnom zato što više pojedinaca preživljava te rane faze života“, kaže Suzan Alberts, profesorka bilogije i evolucionarne antropologije na Djuk univerzitetu. Prof. Alberts je i jedan od autora ovog naučnog rada objavljenog u časopisu Nature Communications.

„Rano životno doba nekada je bilo izuzetno rizično za ljude, dok sada sprečavamo većinu ranih smrtnih slučajeva.“

Tim naučnika je analizirao obrasce rađanja i umiranja kod 39 populacija. Tražili su vezu između očekivanog trajanja života i ujednačenosti životnog veka.

Ujednačenost životnog veka daje podatak o tome koliko se doba umiranja razlikuje u nekoj populaciji. Ako je uobičajeno da svi pojedinci umru u približno istoj dobi – na primer, ako skoro svi mogu da očekuju da će imati dug život i da će umreti u 70-im ili 80-im godinama – to znači da je ujednačenost životnog veka veoma velika. Ako smrt može da se desi u bilo kom dobu – usled bolesti, na primer – ujednačenost životnog veka je veoma mala.

Kod ljudi, ujednačenost životnog veka tesno je povezana sa očekivanim životnim vekom. Ljudi iz populacija koje žive duže takođe i umiru u sličnoj životnoj dobi dok populacije sa kraćim životnim vekom umiru u okviru šireg opsega godina.

Početak starenja

Da bi otkrili da li je ovaj obrazac svojstven ljudima, naučnici su se okrenuli našim najbližim rođacima: drugim primatima. Otkrili su da je tesna veza između očekivanog životnog veka i ujednačenosti životnog veka široko rasprostranjena među svim primatima. Ali zašto je to tako?

Kod većine sisara rizik od smrti je veći u vrlo mladom dobu i relativno je nizak u odraslom dobu, da bi se zatim ponovo povećao nakon početka starenja.

Da li je životni vek duži usled toga što pojednici sporije stare i žive duže? Podaci o populacijama primata govore da je odgovor: verovatno ne.

Glavni uzrok variranja u prosečnom dobu kada se umire kod različitih populacija primata bili su smrt novorođenčadi, dece i mladih. Drugim rečima, očekivani životni vek i ujednačenost životnog veka nisu uslovljeni brzinom kojom pojedinci stare, već time koliko dece i mladih premine usled razloga koji nemaju veze sa starošću.

Koristeći matematičko modeliranje naučnici su takođe otkrili da bi male promene u stopi starenja mogle da drastično izmene odnos između očekivanog životnog veka i ujednačenosti životnog veka. Sa druge strane, promene parametara koji predstavljaju ranu smrt dovode do varijacija koje su veoma slične onome što je zabeleženo da se dešava.

„Kada promenimo parametre koji predstavljaju ranu smrt, time možemo da objasnimo gotovo sve varijacije kod različitih populacija, kod svih ovih vrsta“, kaže prof. Alberts.

„Promene kad je u pitanju početak starenja i brzina starenja ne mogu da objasne ovu varijaciju.“

Starost ne usporava

Ovi rezultati podržavaju hipotezu o „nepromenljivoj stopi starenja“.

„Stopa starenja je relativno ustaljena kod određene vrste“, kaže prof. Alberts. „Zbog toga je veza između očekivanog životnog veka i ujednačenosti životnog veka toliko uska kod svake vrste.“

Naučnici ističu da postoje određene individualne varijacije u stopama starenja i kad je u pitanju početak starenja, ali da se te varijacije nalaze u prilično uskom opsegu, za razliku od smrti u mlađem dobu.

„Ne možemo usporiti brzinu kojom ćemo stariti. Ono što možemo da uradimo jeste da sprečimo umiranje odojčadi“, kaže Alberts.

Izvor: Duke University
Prevod i prilagođavanje: Penzin.rs
Istraživanje: Nature Communications
FotografijaWill Turner za Unsplash