Početna Magazin Godine Vežbanje i društvenost – dva izvora zdravlja starih

Vežbanje i društvenost – dva izvora zdravlja starih

Redovno vežbanje i izbegavanje samačkog života omogućava starijim osobama dobro starenje i duži život, tvrde američki istraživači.

„Ako je neko izuzetno usamljen to može povećati za 14% rizik od prevremene smrti“, kaže Džon Kaćopo, profesor psihologije Univerziteta u Čikagu, citirajući analizu više naučnih istraživanja objavljenih 2010. godine.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Istraživanja sprovedana sa grupom od 20.000 osoba otkrivaju da osećaj velike usamljenosti prati poremećaj spavanja, povišen krvni pritisak, promena imunih ćelija i porast depresije.

Prečesto usamljenost prati i tzv. higijena samačkog života, što je faktor koji doprinosi slabljenju zdravstvenog stanja.

Vežbanje, čak i obična redovna šetnja brzim hodom, može skoro za polovinu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i razvitak Alchajmerove bolesti.

Fizička aktivnost usporava i starenje mozga kod starijih osoba, objašnjava Kirk Erikson, profesor psihologije Univerziteta u Pitsburgu.

Sa godinama, mozak se smanjuje, a fizička aktivnost omogućava njegovo poboljšanje što se tiče generalnog funkcionisanja i povećanje zapremine hipokampusa za 2%.

„Ovo istraživanje pokazuje da mozak sa godinama nastavlja da se modifikuje“, podvlači ovaj istraživač. Iako „mozak ima tendenciju da se smanjuje sa godinama, ovaj proces ne izgleda neizbežan, a vežba je savršena za korišćenje ove plastičnosti mozga“, nastavlja Erikson.

Štaviše, „nije neophodno da se mnogo vežba da bi se postigao taj efekat“, kaže priznajući da još uvek nije utvrđeno koja je optimalna mera učestalosti, trajanja i intenziteta vežbanja za mozak. „Izgleda da je fizička aktivnost jedan od pristupa koji najviše obećava u promovisanju zdravlja mozga kod starijih odraslih“.

Džon Kaćopo kaže da će do 2030. godine, svaki dan biti za oko 10.000 više starijih od 65 godina. Neki vide u starenju stanovništva neizbežan porast slučajeva demencije i pogoršanje zdravlja ove grupe.

Ali u stvarnosti, ovakvo mišljenje menja se „usled medicinskih dostignuća i zbog činjenice da stariji ljudi počinju da se bolje štite“, objašnjava.

„Nažalost, praksa fizičkog vežbanja još uvek je retka kod starijih osoba jer je za njih sedelački način života postao pravilo“, kaže ovaj psiholog. „Međutim stalno se objavljuju nova istraživanja o starenja i javnost sve više uči kako se bolje stari.