Početna Magazin Godine Društvo Veštačka inteligencija podeliće čovečanstvo na šaku bogova i – nas ostale

Veštačka inteligencija podeliće čovečanstvo na šaku bogova i – nas ostale

Veštačka inteligencija podeliće čovečanstvo na šaku bogova i – nas ostale

Od 19. veka postoji bojazan da će mašine oduzeti poslove ljudima, i to se zaista i dešavalo na radnim mestima koja su podrazumevala isključivo manuelni rad, dok su ljudi obrazovanjem dolazili do radnih mesta koje mašine nisu mogle da zamene. A onda je stigla – veštačka inteligencija…

Ubrzanim razvojem tehnologije, veštačka inteligencija postaje stvarnost. Mašine su sve češće sposobne da logički povezuju informacije iz svog okuženja, pa i da se samostalno unapređuju u odnosu na svoja „iskustva“, odnosno prikupljene nove informacije u toku procesa obavljanja zadatka.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

– Godine 1900, oko 40% radne snage u SAD radilo je u poljoprivredi. Do 1960. godine ovde je ostalo samo par procenata radnih mesta. Ali, istovremeno, i broj konja je pao sa 21 milion na svega tri miliona u istom vremenskom periodu – kaže Calum Chase, autor knjige „Preživeti veštačku inteligenciju“ (Surviving AI).

Šta ako smo mi za veštačku inteligenciju ono što su konji bili za nas? Oni koji ne prate intezivno promene u industriji teško vide brzinu kojom roboti i veštačka inteligencija napreduju. Iako imamo dronove koji mogu samostalno da lete kroz šumu izbegavajući drveće, ili četvoronožne robote koji samostalno uče da hodaju na različitim podlogama, neće nas oni zameniti.

Promena će biti tiha i daleko manje egzotična. Danas mašine mogu da prate da li su hamburgeri pečeni a gosti restorana hranu mogu da poručuju sa menija u vidu tableta što poslodavcima daje veću kontrolu nad poslom, i pride otklanja problem bakšiša koji neki njujorški restorani već zabranjuju.

Ali, veštačka inteligencija sada može zameniti i neka plaćenija radna mesta, na primer – advokate.

Program može samostalno za veoma kratko vreme pretražiti bazu podataka zakona i referentnih slučajeva, automatske „sekretarice“ mogu samostalno da zakazuju vaše sastanke prema učitanom kalendaru i rasporedu obaveza, a čak je i Gugl, na svom poznatom mejl-servisu Gmail, najavio mogućnost pisanja i slanja automatskih odgovora na tipske mejlove kojima ne želite samostalno da se posvetite i trošite svoje vreme.

Poznat je i slučaj novinske agencije Asišijeted Pres koja osnovne vesti iz oblasti sporta, poslovanja i slično, piše zapravo tako što program sam obrađuje podatke i smešta ih u logične rečenice da prosledi informaciju.

Sa druge strane, neki podsećaju da se, takođe u SAD, najveći porast broja radnih mesta javlja u profesijama kao što su lični trener i instruktori „zumbe“.

– Tokom 1980-ih, 8,2% radnika u SAD radilo je sa novim tehnologijama koje su nastale u toj deceniji. Do 1990-ih, bilo ih je svega 4,2 odsto. Tokom 2000-ih procenjujemo da takvih radnih mesta ima svega 0,5 odsto. To nam govori da raste potencijal automatizacije, ali i da tehnologija ne pravi tako mnogo radnih mesta kao nekada – kaže jedan zvaničnik.

Možda najveći problem jeste to što postoji malo preispitivanja o tome šta će veštačka inteligencija učiniti društvu, koje će efekte izazvati. Neki timovi na univerzitetima pokušavaju da istražuju ovu temu, ali dovoljno je teško istraživati je i u nedavnoj prošlosti a kamoli u realnom vremenu i predviđati čak i blisku budućnost.

Ipak, mnogi se slažu da nije glavni problem uticaj tehnologije na radna mesta nego na rastuću nejednakost između prebogate manjine i svih ostalih, jer, dok se ljudi preorjentišu na neke druge poslove, vlasnici tehnologije imaju sve više i više, piše Gardijan.