Uticaj pandemije: Najbogatiji se obogatili, siromašni osiromašili

Pandemija koronavirusa ima i veoma važan uticaj na svetsku ekonomiju. Između ostalog, usled pandemije, najbogatiji ljudi na svetu su se još više obogatili, a siromašni su dodatno osiromašili.

Nakon samo devet meseci, hiljadu najbogatijih ljudi na svetu povratilo je svoj gubitak izazvan pandemijom koronavirusa. Sa druge strane, možda će biti potrebna i decenija da se najsiromašniji na svetu oporave od ekonomskog uticaja Kovida.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ovo su podaci iz izveštaja međunarodne humanitarne organizacije Oksfam pod nazivom „Virus nejednakosti“ (The Inequality Virus).

Izveštaj pokazuje da pandemija koronavirusa ima potencijal da poveća nejednakost u svakoj zemlji sveta odjednom. To bi se desilo prvi put od kada su počeli da se prikupljaju podaci pre više od jednog veka.

Biće potrebno da prođe najmanje 14 puta više vremena da se veliki procenat siromašnih ljudi povrati od uticaja pandemije nego što je to bilo potrebno hiljadi najbogatijih ljudi.

Postojeći ekonomski sistem omogućava superbogatoj eliti da se obogati u vreme najgore recesije od Velike depresije između dva svetska rata. Za to vreme milijarde ljudi pokušavaju da sastave kraj sa krajem. Izveštaj Oksfama otkriva da pandemija produbljuje dugogodišnje ekonomske, rodne i rasne podele.

U novom ispitivanju koje je naručio Oksfam učestvovalo je 295 ekonomista iz 79 država. Njih 87 odsto očekuje „povećanje“ ili „veliko povećanje“ u nejednakosti prihoda u njihovoj zemlji usled pandemije. Kada je u pitanju nejednakost ukupnog bogatstva, 78 odsto anketiranih ekonomista očekuje da će koronavirus dovesti do „povećanja“ ili „velikog povećanja“ u zemlji u kojoj žive.

Jedan od glavnih zaključaka jeste da je recesija završena kada su bogati u pitanju. Istovremeno, pandemija je dovela do najgore krize na tržištu rada u poslednjih 90 godina. Stotine miliona ljudi širom sveta ostale su bez posla.

Žene su te koje su, ponovo, najteže pogođene. Više od polovine anketiranih ekonomista smatra da će pandemija „verovatno“ ili „veoma verovatno“ dovesti do povećanja rodne nejednakosti u njihovoj zemlji.

Žene i marginalizovane rasne i etničke grupe nose najveći teret krize, kaže Gabrijela Buher, izvršna direktorka Oksfama. Kako objašnjava, veća je verovatnoća da će oni biti gurnuti u siromaštvo, biti gladni i isključeni iz zdravstvenog sistema.

Najbogatiji bi mogli da obezbede vakcine za sve

Prema Forbsu, 10 najbogatijih ljudi na svetu je, od 18. marta do 31. decembra 2020. godine, tokom pandemije koronavirusa, uvećalo svoje bogatstvo za ukupno 540 milijardi dolara. Procenjuje se da njihova ukupna imovina sada iznosi 11,95 biliona.

Podaci iz izveštaja pokazuju da bi deset najbogatijih ljudi na svetu moglo da obezbedi vakcine za sve stanovnike planete, kažu stručnjaci iz Oksfama.

Ukupna potrošnja članica G20 za oporavak od pandemije jednaka je bogatstvu ovih 10 osoba.

Značajan doprinos hitnom odgovoru na pandemiju dala su i neka imena sa liste najbogatijih. Jedan od njih je i Bil Gejts (Majkrosoft) koji je donirao 350 miliona dolara kroz svoju fondaciju.

Na listi 10 najbogatijih nalaze se: vlasnik Amazona Džef Bezos, čelnik Tesle Ilon Mask, Bernar Arno i njegova porodica, Bil Gejts, osnivač Fejsbuka Mark Zakerberg, Leri Elison, Voren Bafet, Džong Šanšan, Leri Pejdž i Mukeš Ambani.

Ekstremna nejednakost nije neizbežna

„Ekstremna nejednakost nije neizbežna. Ona je izbor politika“, naglašava Gabrijela Buher.

„Vlade (širom sveta) moraju da obezbede da svako ima pristup Kovid vakcini, kao i finansijsku podršku ukoliko izgubi posao“, dodaje Buher.

Vlade moraju ulagati u javne usluge i sektore sa niskim emisijama ugljenika da bi osigurale svima poslove. Neophodno je da države osiguraju da svi imaju pristup dobrom obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.

Istražači iz Oksfama pozivaju vlade da razmotre oporezivanje enormno bogatih.

Svetska banka je izračunala da ako bi države sada reagovale u cilju smanjenja nejednakosti onda bi stopa siromaštva mogla da se za tri godine spusti na nivo pre izbijanja pandemije. U suprotnom, biće potrebno više od decenije da do toga dođe.

Istraživanje Oksfama „The Inequality Virus“ (PDF)
Ilustracija: Stockvault

Mogli bi vas zanimati i tekstovi: