Početna Magazin Godine Društvo Uticaj generacija na ekonomiju – Generacija bejbi-bumera (3)

Uticaj generacija na ekonomiju – Generacija bejbi-bumera (3)

Individualizam, žeđ za uspehom i idealizam, koji, dovedeni do ekstrema, dovode do katastrofa, kada se koriste kako treba, mogu da naprave prava mala čuda. Kao ono koje je napravio bumer Stiv Džobs

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Bejbi-bumeri su imali značajan uticaj na svet u kome živimo (v. Uticaj generacija na ekonomiju – Generacija bejbi-bumera 1), ali on nije bio samo negativan, iako se o njemu više priča (v. Uticaj generacija na ekonomiju – Generacija bejbi-bumera 2).

Međutim, individualizam, žeđ za uspehom i idealizam, koji, dovedeni do ekstrema, dovode do katastrofa, kada se koriste kako treba, mogu da naprave prava mala čuda.

Stiv Džobs (1955-2011), iako nije bio šef iz sna, promenio je živote miliona ljudi u samo nekoliko godina sa svojim iPodom, iPhonom i iPadom. Preuzeo je Apple, preduzeće na samrti, vratio ga na stazu poslovnog uspeha i, za 14 godina, napravio drugu svetsku kapitalizaciju. Preduzeće mnogo duguje njegovoj harizmi, sposobnosti rukovođenja, upornosti i viziji.

Njegov rival Bil Gejts (1955), najbogatiji je čovek na svetu već dugi niz godina. Njega prati reputacija da ništa nije izumeo i da je posvuda krao ideje, pogotovo od kompanije Apple. Ali njegov poslovni genij i njegov savez sa kompanijom IBM učinili su da Windows bude nametnut čitavoj planeti. Možemo mrzeti Gejtsa, ali treba priznati da se sa njim mora raditi (moranje možda i rađa mržnju?). Kao i kod Džobsa, ključ njegovog uspeha su njegova vizija, želja za uspehom i upornost. Njegov idealizam danas se ogleda u njegovoj humanitarnoj fondaciji u koju je puno uložio i kojoj želi da ostavi veći deo svog legata.

Bumeri su iz osnova promenili izgled našeg društva, nabolje i nagore. Njihovo preterivanje, žeđ za uspehom, potraga za zadovoljstvima u svemu, u oštrom su kontrastu sa vrednostima tihe generacije koja im je prethodila. Njihove odlike su izvor kriza i haotičnog ponašanja tržišta počev od kraja XX veka.

Iako su posejali sumnju u ekonomsko-politički svet, oni poseduju i ključ za ponovno pokretanje te mašine. Skoro pola veka nakon revolucije ’68, oni se nalaze pred krajem karijere i spremaju se za zasluženu penziju. Njihov položaj nema puno toga zajedničkog sa situacijom tihih: većina ima ušteđevinu, u dobrom su zdravlju i žele da ugode sebi. Ovi novi, deke-bumeri, predstavljaće, bez sumnje, stub potrošnje u narednim godinama, pre svega u domenu zdravstva i nege.