Početna Magazin Godine Uterivanje dugova telefonom u ime banke – postoje li granice

Uterivanje dugova telefonom u ime banke – postoje li granice

Uterivanje dugova telefonom u ime banke – postoje li granice

Dugujete banci, a na neplaćene rate za kredit neretko vas podsećaju radnici iz takozvanih „agencija za uterivanje dugova“. Koriste se grubim metodama – zovu i po nekoliko puta dnevno, vređaju, uznemiravaju. O tome je za RTS posvedočio bivši radnik jedne od takvih agencija. Kao pravnik, odlučio je da građanima pomogne besplatnim pravnim savetima. Za samo desetak dana, kaže, stiglo mu je preko 100 mejlova.

Izvor: Tamara Tankosić, RTS

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Bio je jedan od radnika agencije za naplatu potraživanja i telefonom je opominjao građane da plate dug. Odustao je da bude s te strane žice posle svega nekoliko meseci. I ne samo to. Protiv agencije i banaka koje s njom sarađuju, kaže da je podneo 19 prijava – Tužilaštvu, Narodnoj banci, Povereniku za zaštitu podataka o ličnosti.

„Iz razloga što se sami zaposleni u agenciji predstavljaju kao radnici banke. Jako veliki broj operatera u agencijama komunicira sa klijentima banaka na izrazito grub i nekulturan način. Radi se o uvredama, na primer – Kako ne možete da platite, je l’ vi zarađujete nešto, je l’ ste sposobni da zaradite nešto, nije naš problem što ste vi invalid, dođite do banke danas“, govori bivši radnik jedne od agencija za naplatu potraživanja.

Banke zakon obavezuje na fer odnos prema dužniku i primenu dobrih poslovnih običaja. Tih pravila morali bi da se pridržavaju i radnici agencije koju banka angažuje. U slučaju da pređu granicu profesionalnog, pitali smo Narodnu banku može li da zaštiti građane.

„Banka odgovara za aktivnosti u vezi s njenim poslovanjem koje je ugovorom poverila trećem licu. Ako u postupku kontrole utvrdimo da banka, zbog propusta u radu tog lica, ne postupa u skladu sa propisima, Narodna banka Srbije može da joj naloži da raskine ugovor s njim“, navodi se u saopštenju NBS.

Sagovornik RTS-a tvrdi i da je kao operater o dužnicima mogao da sazna više nego članovi njihovih porodica.

„Ukoliko klijent banke ima dugovanje, po tekućem računu sam operater u agenciji može dobiti iz samog tog predmeta koji mu je dostupan informaciju o transakcijama koje su vršene na računu. Takođe, ukoliko osoba ima dugovanje po osnovu dozvoljenog minusa, operater agencije može da vidi tačan iznos plate koji osoba prima svakog meseca“, kaže ovaj mladić.

Po njegovoj pritužbi, Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti pokrenuo je postupak. Obavestiće javnost o rezultatima tog nadzora.

„Koliko vi imate članova porodice, da li imate automobil, nemate, kolika su vam primanja i drugi podaci kojima banka raspolaže, zaista nisu potrebni toj agenciji. Toj agenciji je potreban minimum podataka – određeni klijent kasni sa uplatom, toliko i toliko novca, toliko i toliko rata, to je njegov kontakt, tvoj posao je da ga kontaktiraš i da ga na tako nešto podsetiš“, objašnjava Zlatko Petrović iz kancelarije Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

U Narodnoj banci napominju da je odavanje bankarske tajne krivično delo, za koje je zaprećena zatvorska kazna. Nisu odgovorili da li su u proteklih pet godina kontrolama utvrdili za neku banku da je to činila u odnosu sa agencijama za naplatu potraživanja.

Važno je znati da po zakonu banke ne smeju da prodaju dugove fizičkih lica agenciji, ali mogu da je angažuju da umesto njih zove građane i podseća ih na neizmirene obaveze.