Ubrzano starenje je merljivo već u srednjem dobu

Ubrzano starenje merljivo je već u srednjem životnom dobu. Tada već možemo otkriti začetak i razvoj bolesti koje dovode do bržeg starenja i propadanja fizičkog i mentalnog zdravlja.

Ljudi ne stare istim tempom, bez obzira šta kalendar kaže. U slučajevima ubrzanog starenja, kumulativni efekti se javljaju brže kako se te osobe približavaju srednjem dobu.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Prema podacima istraživanja koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Djuk, upravo tada počinju da se javljaju znaci demencije i telesne slabosti.

Nalazi objavljeni u časopisu Nature Aging upućuju na to da bi otkrivanje i lečenje bolesti povezanih sa starošću trebalo započeti oko 45. rođendana. Lečenje bi trebalo početi pre nego zdravstveni problemi eskaliraju, pre nego što dođe do pogoršanja kvaliteta života i pre nego što se stvore ogromni troškovi za pojedinca i društvo.

„Starenje nije nešto što se iznenada dešava kada ljudi dođu u šezdesete godine. Starenje je celoživotni proces“, kaže glavni autor istraživanja Maksvel Eliot, doktorant na Odseku za psihologiju i neuronauke Univerziteta Djuk.

„Znamo kako da izmerimo koliko ljudi brzo stare. Naša otkrića naglašavaju važnost bavljenja biološkim starenjem u srednjem životnom dobu. U srednjem životnom dobu kada je moguća prevencija pre nego što dođe do nagomilavanja teških oštećenja organa“, kaže Eliot..

Višedecenijsko ispitivanje, osnova valjanog istraživanja

Eliot je sa svojim kolegama stvorio jedinstvenu bazu podataka u okviru istraživanja koje je počelo da se sprovodi na Novom Zelandu 70-ih godina XX veka. U tom istraživanju pod nazivom „Dunedin Study“ učestvovalo je 1.037 beba rođenih između 1972. i 1973. godine. Više od 90 odsto učesnika i dalje je registrovano i nastavlja da učestvuje u periodičnim zdravstvenim merenjima.

Među podacima prikupljenim tokom godina, nalaze se biomarkeri za promene u funkcijama bubrega, srca, pluća i imunosistema. Pored toga, beleženi su podaci o zdravlju zuba, mentalna oštrina i fizičke sposobnosti. Istraživači sa Djuk univerziteta su u ranijim istraživanjima koristili devetnaest različitih zdravstvenih činilaca koji su se redovno prikupljali u ovoj grupi kako bi uspostavili način merenja biološkog procesa starenja.

„Prednost ispitivanja ovih vršnjačkih grupa jeste što su svi ispitanici iste starosti, te smo mogli da ih pratimo decenijama koristeći biomarkere“, kaže Eliot.

Ubrzano starenje kod jednih, usporeno kod drugih

Dodeljivanjem stope starosti grupi čije zdravlje organa je proučavano pomoću biomarkera, naučnici su otkrili da su neki četrdesetpetogodišnjaci starili stopom koja je bila sporija od proseka za njihovo hronološko doba. Ovi učesnici koji su starili sporije izgledali su mlađe (manje bora su imali), zadržali mentalnu oštrinu, dobrog stanja kardiovaskularnog sistema i žustrog hoda.

Na drugom kraju spektra nalazili su se četredespetogodišnjaci koji su brže starili. Oni su izgledali starije i pokazivali su znake opadanja kognitivnih sposobnosti, merenih IQ testovima. Takođe, osećali su se manje zdravim, čak su imali i pesimističke stavove o starenju. Ljudi koji su brže starili su, već u srednjem dobu, bili u većoj opasnosti od bolesti koje će narušti njihovu fizičku i finansijsku nezavisnost.

Tempo starenja je snažan pokazatelj kumulativnog, progresivnog i postepenog pogoršanja u sistemima organa. Ovo pogoršanje se nalazi u osnovi biološkog starenja. Ovi nalazi pokazuju da se značajne varijacije u biološkom starenju mogu izmeriti i analizirati u srednjem dobu. Tako se pruža prilika za pravovremeno delovanje i lečenje bolesti starosti.

Ranije intervencije kojim se ublažava ubrzano starenje koristile bi kako pojedincima, tako i društvu u celini. Ranije intervencije bi mogle spasiti mnoge živote, sačuvati kvalitet života i smanjiti troškove zdravstvene zaštite.

Izvor: Univerzitet Djuk
FotografijaDarius Bashar za Unsplash

Mogli bi vas zanimati i tekstovi: