Početna Magazin Godine Društvo Tribina „Siromaštvo i diskriminacija penzionera i starijih osoba u Srbiji“

Tribina „Siromaštvo i diskriminacija penzionera i starijih osoba u Srbiji“

Tribina „Siromaštvo i diskriminacija penzionera i starijih osoba u Srbiji“

Na tribini „Siromaštvo i diskriminacija penzionera i starijih osoba u Srbiji“, održanoj 6. juna 2016. godine, u organizaciji Udruženja sindikata penzionera Srbije (USPS), predstavljeni su rezultati ankete „Uticaj smanjenja penzija na vaš život“ i data su mišljenja i predlozi stručnjaka iz Srbije i iz inostranstva šta su problemi trećeg doba u Srbiji i u svetu i kako se možemo nositi sa njima.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ilustracija iz stripa Stare furune

U proteklih nekoliko meseci, Komitet žena Udruženja sindikata penzionera Srbije inicirao je sprovođenje anonimne ankete među penzionerima Srbije, kako bi se došlo do osnovnih podataka o tome da li je ovaj deo stanovništva ugrožen, i ako jeste, u kojoj je to meri i koji su to oblici ugroženosti koje oni trpe. Rezultati ankete su objavljeni na Tribini USPS-a „Siromaštvo i diskriminacija penzonera i starijih osoba u Srbiji“, koja je održana 6. juna 2016. godine. Rezultate ankete je prezentovao dr Đorđe Lajšić.

Dr Lajšić je naveo da su uzroci dublji, ali da je anketa napravljana jednim povodom. Taj povod je bio smanjenje penzija. U toj anketi je učestvovalo 1.705 učesnika, a napravljena je sa budžetom od 0 dinara. Raspored anketiranih bio je: 60% Beograd, 10% Vojvodina i 30% ostatak Srbije. Poseban naglasak je stavljen na grad Beograd zbog specifičnosti života u velikom gradu, kao što je nepostojanje bašte, voćnjaka, kokošinjca ili drugih sredstava kojima se može prevazići manjak novčanih sredstava.

„Jedan veoma indikativan podatak je da su naši penzioneri, u svega tri odsto slučajeva nisu odgovarali na pitanje. Znači, tradicionalna odgovornost i zaintresovanost penzionera se vrlo dobro pokazala tokom vođenja ankete“, rekao je dr Lajšić.

„Prema podacima RF PIO, mi imamo oko milion i sedamsto hiljada penzionera. Od tih penzionera, njih 60 odsto dobija do 25.000 dinara ili oko 200 evra, 35 odsto dobija između 25.000 i 40.000, a samo 10 odsto dobija preko te sume.“

Obrada podataka pokazala je da su rezultati ankete poražavajući za sve kategorije penzionera i da su najugroženiji deo stanovništva upravo oni penzioneri koji primaju penziju do 25.000 dinara, a za koje je premijer Srbije rekao da su zaštićeni pošto im penzije nisu smanjene, navodi se u E-informatoru USPS-a.

Dr Lajšić je dalje objasnio da je anketa sadržala 15 pitanja, od kojih je 15. bilo opisno gde je traženo da se navede šta penzionere uznemirava, a da nije obuhvaćeno ostalim pitanjima.

„Ogroman broj penzionera, njih 70 odsto, negativno je ocenio stanje kada je reč o grupi pitanja vezanih za psiho-fizičke aspekte života. Druge faktore, kao što je kultura, da i ne spominjem. 80% penzionera je reklo da je njihov kulturni život osiromašen.“

„U odnosu na pitanja koja se odnose na naše institucije, recimo Ustavni sud kako je reagovao na naše žalbe ili kako se PUPS ponaša prema tim penzionerima čiji je on navodni predstavnik, 87% penzionera je dalo negativan odgovor. Znači, rezultati su i u brojkama, ne samo u opisima, vrlo, vrlo negativni.“

„Ako malo bolje razmislimo, penzionerske porodice imaju oko 7 do 10 evra dnevno za hranu, za stan, za struju, za lekove koji im sve više trebaju… Kad takve osnovne podatke iznosimo, često ova elaboracija naših anketa potpuno izgubi smisao. Prilično je uznemiravajuće što smo na toliko niskom nivou budući da naše cene uopšte nisu tako niske ili konkurentne u odnosu na evropske.“

„I, u tom momentu, naša vlast veoma cinično, bez pitanja, onoj grupaciji od 40 odsto smanjuje za 10 do 25 odsto penziju. Sad bi trebalo napraviti sukob između ovih do 25.000 dinara koji bi trebali biti sretni što se bogatim penzionerima uzima deo penzije. Katastrofa!“

„Na takvom niskom nivou primanja praktikuje se nešto što se zove otimanje stečenih prava da bi se uštedelo 210 miliona. 710 hiljada izgubi tih 210 miliona, da bi 30 ili 50 svetskih preduzetnika imalo subvenciju od milijardu i tristo u budžetu za neke projekte o kojima manji broj ljudi odlučuje i za koje nismo sigurni da su prošli sve naše kvalitativne, ekonomske, kadrovske i ostale analize“, zaključio je dr Đorđe Lajšić.

Na Tribini, Branislava Đurović, predsednica Komiteta žena USPS-a posebno se osvrnula na položaj žena u Srbiji koji je sve teži, dok je prof. dr Mihajlo Mitrović govorio o nasilju nad penzionerima i starijim osobama kao o problemu savremenog društva.

Mišel Devašt, predsednik Evropske federacije penzionera i starijih osoba FERPA, kratko se osvrnuo na evropske aktivnosti sindikata penzionera, dok je Dominik Fabr, predsednica Sindikata penzionera Francuske govorila o tome kako se Francuska nosi sa činjenicom da se život produžava, a da starije osobe često u određenom trenutku izgube samostalnost i te je neophodno brinuti se o njima na adekvatan način.

Prof. dr Natalija Perišić je govorila o adekvatnosti i održivosti penzionog sistema Srbije, a dr Dragana Dimić o tome kako se ostvaruje strategija starenja u Srbiji. Dr Miloš Nemanjić, predsednik Gerontološkog društva Srbije govorio je o četiri bolne tačke starosti u Srbiji: siromaštvo velikog broja, usamljenost, neaktivnost, potcenivanje ili omalovažavanje starosti.

Mnogo tema za nove razgovore, ali i nade da ćemo, govoreći o problemima vezanim za treće doba, sve više širiti svest o njima i, samim tim, biti bliži rešenju.