Talas otpuštanja u januaru?

Pandemija, jasno je od samog početka, ne utiče na ljudske živote samo ugrožavanjem zdravlja. U opasnosti je i ekonomija. Dok se veliki prilagođavaju, građanima ostaje da vide šta će biti. U Srbiji se mnogi pribojavaju da će biti otpuštanja u januaru.

U decembru ističe rok do kada preduzeća koja su iskoristila pomoć države u borbi protiv posledica pandemije koronavirusa ne smeju da otpuštaju radnike. Mnogi se zato plaše da u Srbiji sledi talas velikog otpuštanja u januaru. Koji sektori su najugroženiji?

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Predsednik Izvršnog odbora Unije poslodavaca Srbije Andreja Brkić misli da je očekivano da rizik od otpuštanja u januaru bude veći. Razloge za to vidi u isteku mera državne pomoći i u trajanju krize. Kriza, naime, traje već pola godine. To iscrpljuje kapacitete i rezerve u privredi.

Smatra, međutim, da je teško dati ozbiljnu prognozu o tome da li će biti povećanog otpuštanja radnika. Previše je činilaca koji utiču na poslovanje, a koji nisu pod našom kontrolom. Među najvažnijima su trajanje aktivnosti koronavirusa, kao i uvođenje ograničenja kretanja i okupljanja.

„Sigurno da će svaki privrednik po isteku obaveze proceniti poslovanje i finansije svoje firme i u skladu sa tim planirati naredne korake. Naravno da svako želi da zadrži zaposlene, ali to je u direktnoj vezi sa rezultatima poslovanja“, rekao je Brkić.

Zoran Stojiljković predsednik sindikata „Nezavisnost“ i profesor Fakulteta političkih nauka, kaže da će se praksa subvencionisanja države verovatno nastaviti u budućnosti. To će biti jedan od glavnih razloga koji će sprečiti otpuštanje radnika.

„Teško je sada bilo šta pouzdano reći, imate nekoliko stvari. Jedna je praksa vlada da u kriznim situacijama, poput ove, nađu vrstu kompromisa da zaštite poslove i radna mesta, napuštaju neoliberalne mehanizme i jačaju socijalnu zaštitu. Intervencija države kroz javne finansije. Sa druge strane, nijedna vlast ne želi da dođe do toga da gubi podršku građana u ovakvim situacijama“, objašnjava Stojiljković.

Najugroženiji sektori

Krizu su mnogo teže podnela mikro, mala i srednja preduzeća pokazalo je istraživanje koje je sprovela Unija poslodavaca.

„Ako govorimo o sektorima, najugroženiji su oni koje direktno pogađa ograničenje kretanja i okupljanja. Poslovanje gradskih hotela je svedeno gotovo na nulu, ozbiljno je bio ugrožen putnički saobraćaj. Sada je njihova situacija malo bolja, ali je daleko od toga da je dobra. Turističkim agencijama, nažalost, preti gašenje. Ugostitelji su takođe ozbiljno pogođeni, naročito noćni klubovi i barovi. Restorani i kafići rade smanjenim kapacitetom zbog poštovanja mera“, naveo je Andreja Brkić.

„Stradali su sektori ličnih usluga, ono što je vezano za putovanja, za neke suvišne troškove… Toga su se ljudi prvo odrekli. Tu bi moglo doći do otpuštanja ili prevođenja na neformalni status, ali mnogo manje nego što bi to na prvi pogled u klasičnom neoliberalnom sistemu bilo“, rekao je Stojiljković.

Izvor: Blic

Moglo bi vas zanimati: