Starijih je sve više na Instagramu

Najveći broj mladih vreme provodi na društevnim mrežama, dok stariji građani prednost daju televiziji. Starijih je sve više na Instagramu, te mladi odlaze na Tik Tok.
Građani Srbije, uopšteno gledano, ne proveravaju izvor medijskog sadržaja.

Društvene mreže u Srbiji

„Ono što mi volimo da istaknemo jesu promene koje se dešavaju između generacija. Imamo mlade ljude koji dnevno provode u proseku oko dva sata na društvenim mrežama i starije od 50 godina koji su isto toliko vremena uz televiziju“, kaže Bojan Klačar, izvršni direktor Centra za istraživanje i demokratiju (CeSID).

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Među ispitanicima starih do 60 godina, 60 odsto njih tokom dana barem jednom poseti Fejsbuk i Jutjub, a 54 odsto Instagram.

Među decom uzrasta od 12 do 18 godina ima 44 odsto korisnika Tik Toka.

„Ta društvena mreže je tinejdžerima sada mnogo atraktvnija od Instagrama“, kaže Klačar.

Fejsbuk je u jednom momentu imao mlađe ljude kao dominantnu grupu korisnika. Sada se ova društvena mreža smatra „televizijom među društvenim mrežama”. Mlađi su se sa Fejsbuka preselili na Instagram.

Sada se slična stvar dešava sa Instagramom i Tik Tokom.

„Kada je Instagram proširio ciljnu grupu, mladi su počeli da se okreću Tik Toku. To je kao kada smo mi ranije izlazili u neke klubove. Kada tu počnu da dolaze, kako se tada govorilo, matorci, onda se mi, mlađi, povlačimo na druga mesta“, kaže predstavnik CeSID-a.

Medijska pismenost građana Srbije

Istraživanje CeSID-a je pokazalo i da su na skali od 0 do 1 ispitanici starosti od 12 do 60 godina ocenili svoju medijsku pismenost sa 0,68. To je, kažu, dobra ocena.

„To je onaj utisak koji građani imaju sami o sebi. Međutim, kada se uđe u finese, vide se bolne tačke. Jedna od njih je neproveravanje izvora medijskog sadržaja. Svaka druga osoba to čini retko ili nikada. Zatim, ljudi često ne upoređuju da li ono što piše u naslovu odgovara sadržaju teksta. Oni ne stižu to da urade ili ne prepoznaju kao važno“, navodi Klačar.

Istraživači su se iznenadili kad su saznali da se ljudi relativno loše snalaze u elektronskom bankarstvu. Svega 38 odsto ispitanika koristi e-banking.

Digitalna pismenost je po definiciji snalaženje u digitalnom svetu, mogućnost reprodukcije i mogućnost kreacije. U Srbiji je najlošija u delu koji se odnosi na kreaciju.

„Lošije nam je, na primer, znanje potrebno za podizanje klipova na Jutjub ili znanje o pripremi bloga. Visoka je percepcija u delu koji zovemo orijentisanje u digitalnom prostoru i relativno visoka u reprodukciji, ali kada se dođe do kreacije, vidi se nedostatak tog finijeg znanja“, objašnjava Klačar.

Ono što nas definiše kao digitalno pismene jeste sposobnost da se snalazimo u sve tri navedene sfere. Važno je da razumemo šta se dešava sa našim podacima kada ih negde ostavimo, kako funkcioniše algoritam društvenih mreža koji nas dovodi do određenih sadržaja i kakav trag ostavljamo u digitalnom prostoru.

Bojan Klačar naglašava da takva istraživanja treba da ohrabre obrazovne institucije u kreiranju odgovarajućih programa.

Izvor: Nova ekonomija
FotografijaMarkus Spiske sa Unsplash

Podsećamo na tekstove: