Početna Magazin Godine Ekonomija Stara štednja i za državljane bivših republika SFRJ od 6. marta

Stara štednja i za državljane bivših republika SFRJ od 6. marta

Stara štednja i za državljane bivših republika SFRJ od 6. marta

Od ponedeljka, 6. marta, počinje da teče rok od kada stare devizne štediše s prostora cele bivše Jugoslavije mogu da prijave svoja potraživanja od srpskih banaka, bez obzira na to u kojoj republici su se filijale nalazile, pišu Novosti.

Kako je Srbija u proteklih 15 godina namirila dug po osnovu nekadašnjih deviznih uloga građana: Čak oko 90 odsto deviza isplaćeno u prve tri godine. U obveznice pretvoreno 3,7 milijardi evra

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Od ponedeljka, 6. marta, počinje da teče rok od kada stare devizne štediše s prostora cele bivše Jugoslavije mogu da prijave svoja potraživanja od srpskih banaka, bez obzira na to u kojoj republici su se filijale nalazile. Reč je o deviznim depozitima od 310 miliona evra koji su položeni do 27. aprila 1992. godine. Naime, državljani bivših republika nisu bili obuhvaćeni dosadašnjom isplatom stare devizne štednje koja je završena 31. maja prošle godine.

Staru deviznu štednju Srbija je isplaćivala počev od 2002. godine. Štedišama su podeljene obveznice po principu: jedna hartija – jedan evro. Obveznice su dospevale na naplatu svakog 31. maja, i tada se za njih dobijao pun iznos, ceo evro po hartiji. Ko je hteo ranije da dođe do svog novca, mogao je da obveznice proda na Beogradskoj berzi, ali ispod cene. Obveznica je bila jeftinija što je njeno dospeće bilo dalje. Štediše su, tako, u 2003. godini za prodatu obveznicu koju bi za evro mogli da unovče tek 2016. godine dobijali svega 15 centi.

Oko 90 odsto štediša isplaćeno je u prve tri godine, pošto je reč bila o manjim sumama. Oni s najvećim ulozima, ukoliko nisu želeli da se odreknu ni centa, morali su da čekaju 2016. godinu.

U obveznice je pretvoreno ukupno 3,7 milijardi evra. Trećina ove sume unovčena je ranije, preko berze i na šalterima banaka koje su takođe otkupljivale obveznice, ali po još nižoj ceni od berzanske. Vlasnici preostalog iznosa štednje čekali su kraj maja svake godine. Međutim, kako je za „Novosti“ potvrđeno u Narodnoj banci Srbije, oko 100 miliona evra nikada nije podignuto.

– Prema raspoloživim podacima dobijenim od banaka, na šalterima banaka, deviznim štedišama – vlasnicima obveznica isplaćeno je 2,4 milijarde evra, a kupcima obveznica, preko Beogradske berze i vanberzanski, isplaćeno je 1,2 milijarde evra – ističu u NBS.

Prema navodima NBS, iznos od 1,2 milijarde evra predstavlja ukupan nominalni iznos obveznica kojima se trgovalo (i preko Berze i van nje).

– Međutim, te obveznice su od prve kupoprodaje do roka dospeća za naplatu više puta promenile vlasnika, te je na taj način, prema dostupnim podacima, ukupan promet obveznica (berzanski i vanberzanski) iznosio 6,9 milijardi evra. To znači da je svaka trgovana obveznica u proseku 5,8 puta promenila vlasnika – navode u centralnoj banci.

Obveznicama stare štednje je na Beogradskoj berzi u proteklih gotovo 15 godina trgovano za ukupno 1,1 milijardu evra. Ovaj iznos se odnosi na tržišnu vrednost ovih hartija. Mimo Berze, na šalterima banaka, promet obveznicama iznosio je 5,8 milijardi evra.

REKORDNA 2007.

– Najveće učešće obveznica stare devizne štednje u ukupnom trgovanju na Berzi zabeleženo je 2015. godine, kada su ove hartije u ukupnom prometu učestvovale sa 23,73 odsto – rečeno je, za „Novosti“, u Beogradskoj berzi.

– Najveći godišnji promet obveznica ostvaren je i inače rekordne 2007. godine, u vrednosti od 207 miliona evra. Najtrgovanija serija bila je A2016, kojom je na Berzi trgovano u iznosu od 176 miliona evra, što govori da je ostvareno više od 20 odsto ukupnog prometa ovih državnih obveznica na Berzi.