Početna Magazin Godine Društvo Srbija: Socijalna pomoć ne smanjuje siromaštvo

Srbija: Socijalna pomoć ne smanjuje siromaštvo

Srbija: Socijalna pomoć ne smanjuje siromaštvo

Stopa rizika od siromaštva u Srbiji iznosi 43,2 odsto, a broj apsolutno siromašnih povećan je sa 6,1 na 8,9 procenata. Stopa apsolutnog siromaštva izračunava se na osnovu prihoda i rashoda. U praksi može da se dogodi da nečiji rashodi prevazilaze prihode, a razlika može da se pokriva iz nekoliko izvora…

Prema podacima Svetske banke, stopa siromaštva je tokom ove krize povećana sa 10 na 15 odsto, dok je prema podacima vladinog tima za socijalno uključivanje smanjenja siromaštva ta stopa 2008. godine bila 6,1 odsto, da bi 2013. godine dostigla 8,6 odsto. To su ljudi koji bukvalno sastavljaju kraj sa krajem i čija potrošnja ne prelazi od 1,5 do dva dolara dnevno.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ovih dana Republički zavod za statistiku objavio je saopštenje po kome stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosi 43,2 odsto. U čemu je razlika između ova dva podatka objašnjava Žarko Šunderić, menadžer tima za smanjenje siromaštva. Stopa apsolutnog siromaštva (koja je na kraju 2013. godine iznosila 8,6 odsto) izračunava se na osnovu prihoda i rashoda. U praksi može da se dogodi da nečiji rashodi prevazilaze prihode. Razlika može da se pokriva iz nekoliko izvora, to su siva ekonomija, doznake iz inostranstva ili sopstvene proizvodnje, jaja, mesa, mleka…

– U razvijenim zemljama se kao pokazatelj mnogo češće koristi stopa relativnog siromaštva. To je podatak do koga je, po metodologiji Evropske unije došao Republički zavod za statistiku, koja se računa samo na osnovu prihoda. Dakle, potrošnja nije uzeta u obzir. Za nas je ta stopa relativna, jer isključuje prihode od sive ekonomije koji nisu zanemarujući – kaže Šunderić.

Gordana Matković iz Centra za socijalnu politiku kaže da i na sajtu Evropske unije, kada je o relativnoj stopi siromaštva reč stoji napomena da ona nije ni pokazatelj bogatstva, ni siromaštva već rezultat dohotka.

– Nisu tačne priče da naša socijalna pomoć nije dobro targetirana, odnosno da novac ne dobijaju oni kojima je najpotrebniji. Naravno, uvek postoji način da se sistem unapredi, ali u poređenju sa drugim zemljama kod nas su greške mnogo ređe. Socijalna pomoć se zaista dodeljuje onima koji su gotovo bez ikakvog prihoda i bez ikakve imovine – kaže Matković.

U Ministarstvu rada kažu da je osnovica za isplatu socijalne pomoći u martu iznosila 7.789 dinara. Taj iznos se usklađuje svakog 1. aprila i 1. oktobra u toku kalendarske godine sa indeksom potrošačkih cena u prethodnih šest meseci, objašnjavaju u ovom ministarstvu.

S obzirom na to da inflacije u Srbiji cele 2014. godine gotovo da nije bilo i da je trenutno ispod ciljanih 2,5 odsto, to znači da je osnovica za isplatu sada manja nego, na primer, 2014. godine, uprkos tome što se stopa siromaštva, zbog primena mera fiskalne konsolidacije koje uključuju i smanjenje plata i penzija, povećala.

Ako tokom kriza oni koji imaju najmanje obično stradaju najviše pitanje je šta država može da učini da njih zaštiti. Prema rečima Gordane Matković iz Centra za socijalnu politiku, mere fiskalne konsolidacije pogađaju one koji imaju neke prihode. Pri tom, onima čija su lična primanja manja od 25.000 dinara plate i penzije nisu smanjivane. Korisnici novčane socijalne pomoći obično su gotovo bez ikakvih prihoda. Oni koji će ostati bez posla od države će dobiti otpremnine, podseća ona.

To je upravo ono što će dodatno povećati rizike od siromaštva. Po sporazumu sa MMF država se obavezala da će broj zaposlenih u javnom sektoru ove godine smanjiti za pet odsto. To je oko 25.000 ljudi. Jedan deo njih otići će u penziju, dok će ostatak biti otpušten. Kako je premijer Aleksandar Vučić istakao na Biznis forumu na Kopaoniku ciljano otpuštanje biće od 1,7 do 1,9 odsto. To je oko 10.000 ljudi. Tu nisu uračunati zaposleni u firmama u državnom vlasništvu koja će morati da nađu kupce do kraja 2015. godine, gde će jedan deo radnika takođe ostati bez posla.

Ekonomista Danilo Šuković ima konkretan predlog. To što je minus u budžetu za 27 milijardi manji od planiranog treba iskoristiti za dodelu novčane pomoći onima koji najmanje imaju.

– Sada svi govorimo o tome koliko su plate i penzije smanjene nominalno. A one se realno, dakle kroz inflaciju, smanjuju već godinama – upozorava Šuković.

Kad je Fiskalni savet prvi put u maju 2012. godine predložio smanjenje plata i penzija, dakle još za vreme vlade Mirka Cvetkovića, kao deo mera predložili su i osnivanje posebnog Fonda za najsiromašnije:

„Na nivou republike formirao bi se fond za jednokratnu pomoć, a lokalne zajednice bi se aktivnije uključile u socijalnu zaštitu” , napisali su članovi ove institucije. Ideja je na tome i ostala. Dakle, samo na papiru, zaključuje Anica Telesković za list Politika.