Početna Magazin Godine Srbija: Izvršitelji plene medicinsku opremu i kola hitne pomoći

Srbija: Izvršitelji plene medicinsku opremu i kola hitne pomoći

Srbija: Izvršitelji plene medicinsku opremu i kola hitne pomoći

U Srbiji, u blokadi je sedam domova zdravlja, 12 bolnica i hitnih pomoći i dve apotekarske ustanove. Drugim rečima, oko 20 zdravstvenih ustanova čiji su računi u blokadi može da ostane bez neophodne opreme ukoliko sudski izvršitelji nastave započetu praksu da za dospele dugove plene medicinske aparate, vozila hitne pomoći i lekove.

Prema izveštaju Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), dug zdravstvenih ustanova u celoj Srbiji iznosi 100 miliona evra. Već duže vreme je u blokadi sedam domova zdravlja, 12 bolnica i hitnih pomoći i dve apotekarske ustanove, među kojima su i sve jedinice koje pripadaju Zdravstvenom centru Užice.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Kako za Danas navodi Miloš Božović, direktor Zdravstvenog centra Užice, za sada ustanove u zapadnoj Srbiji funkcionišu normalno i građanima nude zagarantovanu medicinsku zaštitu.

– Republički fond za zdravstveno osiguranje je omogućio sva plaćanja, poput nabavke lekova i sanitetskog materijala, servisiranja i održavanja opreme i vozila, komunalnih usluga, ali i plata zaposlenih i tu nema nikakvog zastoja. Umesto da to plaćamo mi s našeg računa, obavezu reguliše Fond tako što novac direktno prosleđuje dobavljačima, a na osnovu ugovora koje imamo sa njima – objasnio je Božović.

Dug Zdravstvenog centra u Užicu, koji ima jedan račun, bez obzira što je u njegovom sastavu deset domova zdravlja i četiri bolnice u Zlatiborskom okrugu, 29. septembra 2016. godine iznosio je 56,9 miliona dinara i račun je i dalje u blokadi. Sva plaćanja obavljaju se asignacijom, odnosno tako što RFZO direktno prebacuje novac na račun dobavljača, a ne zdravstvenoj ustanovi.

Prema saopštenju RFZO, poverioci od ovih ustanova naplaćuju dugove preko sudskih izvršilaca, a kako su računi u blokadi, naplata se vrši zaplenom medicinskih aparata, vozila hitnih pomoći, zaostalih lekova itd. Takođe, plate se isplaćuju preko drugog računa, dok za prekovremeni rad i potrebe laboratorija novca nema.

Božović kaže da ne veruje da bi dug mogao da se naplati plenidbom imovine tog centra.

– U odluci suda je navedeno da je vlasnik država i, za sada, ne mislim da će doći do plenidbe naše imovine kako bi se taj dug namirio – rekao je Božović.

Advokat i stručnjak za medicinsko pravo LJubiša Živadinović objašnjava za naš list da sudski izvršioci imaju pravo da naplate dug zaplenom imovine, iako je medicinska oprema neophodna za dnevno funkcionisanje zdravstvenih ustanova i zaštitu zdravlja.

– Zaplena imovine po sudskom nalogu je nažalost legalna, ali bi u ovim slučajevima, koji su od javnog značaja, država, ukoliko je većinski vlasnik, morala da reši problem dugova i zaštiti imovinu – kaže Živadinović.

RFZO: Nenamenska trošenja

Prema izveštajima RFZO, među glavnim razlozima za dugovanja zdravstvenih ustanova su nenamensko trošenje sredstava kao i sudske blokade na osnovu tužbi stomatologa za neisplaćene zarade. Kontrolom RFZO u prvoj polovini godine utvrđeno je da su 62 ustanove, od 103 kontrolisane, nezakonito isplaćivale prekovremeni rad.

Pojedini direktori ustanova koje su u blokadi, poput KBC „Dragiša Mišović“, izjavili su za medije da je kontrola RFZO tendenciozna i da se rad u klinici ne može organizovati bez prekovremenih sati.

Izvor: M. M. Stevanović – N. Kovačević; Danas