Početna Magazin Godine Ekonomija Srbija: 650.000 plata kasni, 50.000 radi bez plate

Srbija: 650.000 plata kasni, 50.000 radi bez plate

Srbija: 650.000 plata kasni, 50.000 radi bez plate

U Srbiji oko 650.000 zaposlenih prima zarade sa zakašnjenjem, dok oko 50.000 njih ne prima nikako, rekla je danas Živka Pržulj sa Beogradske bankarske akademije, dodajući da zarade utiču na motivaciju radnika.

– Svega 17.000 privatnih preduzeća isplaćuje zarade redovno.  Zarade apsolutno utiču na motivaciju, ali to ne može da se gleda uprošćeno u smislu veća zarada – veća plata – više truda. Veoma je kompleksan taj odnos i važno je poznavati načine na koji zarade deluju na motivaciju – rekla je Pržulj na regionalnoj konferenciji „Zarade i modeli nagrađivanja“ u Beogradskoj bankarskoj akademiji:

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ona kaže da su plate nedovoljne da se ljudi trude, pa takve zarade deluju demotivaciono, odnosno stvaraju apatiju i nezadovoljstvo. Uz to su zarade i nepravične, jer postoje velike razlike, dosta učešća i odlučivanja po individulanoj proceni, „ugovoranjem sa pojednicima“, kazala je Pržulj na skupu čiji je medijski pokrovitelj Tanjug.

Tamo gde postoje kriterijumi, sistemi zarade su bazirani uglavnom na školskoj spremi, i na poziciji organizacije, a nisu vezani za poslove, kompetencije i rezultate.

Prema njenim rečima, sve to utiče demotivaciono:

– Mislim da su radnici u stvari svi zaposleni u Srbiji prilično nezadovoljni zaradama i da je najgore to što je veoma veliki broj, oko 650.000 njih, prima zarade sa zakašnjenjem, a oko 50.000 ne prima nikako – istakla je Pržulj.

Prema statističkim podacima, prosečna mesečna zarada oko 39.000 dinara, a da potrošačka korpa je oko 65.000 dinara.

Opasno je kada nemate kriterijume, odnosno ako neko pre svega na osnovu svoje procene, neki menadžer, određuje zarade, i to što nema veze između rezultata rada i zarade, upozorava Pržulj.

Ona je naglasila da su rezultati istraživanja u Americi na uzorku od 200 kompanija pokazali da 10 odsto povećanje zarade prema učinku utiče na produktivnost 1,5 odsto.

– Zarade prema učinku su ono čemu treba da težimo, a ne prema pozicijama, školskoj spremi, simpatijama – zaključila je Pržulj, javlja Tanjug a prenosi Blic.