Početna Magazin Godine Sokolarstvo između dva svetska rata (izložba u Beogradu)

Sokolarstvo između dva svetska rata (izložba u Beogradu)

Sokolarstvo između dva svetska rata (izložba u Beogradu)

Muzej istorije Jugoslavije od 4. februara do 29. maja 2016. godine predstaviće 30 godina sokolarstva u Kraljevini (SHS i) Jugoslaviji, u periodu od 1919. do 1941. godine. Posetioci će moći da vide više od 150 predmeta iz 11 srpskih muzeja i pet privatnih kolekcija.

Na slici gore: Sokolski stadion koji se nalazio na mestu Mašinskog fakulteta u Beogradu, sa 42.000 mesta za sedenje i stajanje. Stadion je bio najveća drvena konstrukcija u Srednjoj Evropi, rađen je po projektu arhitekte Momira Korunovića (prepoznatljiv luk sa narodnim motivima koji i danas možemo videti na njegovim objektima u Beogradu). Ulazi su bili u bojama karata kako bi se publika lakše snašla prilikom ulaska na sletove (izvor Blic).

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Cilj izložbe je predstavljanje pokreta sokolarstva koji je bio vrlo aktivan u mnogim sferama društvenog života (od sporta i kulture, do prosvete i građevinarstva), imao panslavistički duh i temeljio se na univerzalnim vrednostima: ljubavi prema domovini i sopstvenom narodu, čovečnosti, bratstvu, slobodi, jedinstvu i čestitosti, a u isto vreme težio je negovanju fizički zdrave i moralno jake nacije.

Kratka istorija sokolskog pokreta

Sokolski pokret nastao je u Pragu 1862. godine kao odgovor na pokušaje germanizacije slovenskih naroda u Austrijskoj monarhiji.

Ime je dobio prema sokolu, ptici koja je i u srpskoj narodnoj poeziji simbol viteštva, snage, brzine i spretnosti. Sokolske ideje slobode, bratstva, jedinstva, istrajnosti i rodoljublja prihvaćene su i izvan Češke i sokolstvo je postalo panslavistički pokret.

Već 1863. formurano je sokolsko društvo u Sloveniji, 1874. hrvatsko sokolsko društvo, a 1891. Prvo beogradsko društvo za gimnastiku i borenje, promenilo je ime u Beogradsko gimnastičko društvo Soko.

U osnovi oslobodilačka, sokolska ideja bila je stvaranje fizički spremnog, čestitog i nacionalno svesnog pojedinca koji će imati snage da odbrani nacionalne interese i svoj kulturni identitet. Očuvanje nacionalne tradicije i različitosti bilo je u skladu sa idejom sokolstvo slovenstvu – slovenstvo čovečanstvu. Pokret je radio na kulturno-prosvetnom uzdizanju i moralnom odgajanju omladine do najdostižnije savršenosti.

Sokolska dostignuća, manifestacije i graditeljstvo deo su jugoslovenskog nasleđa, kao element individualnog sećanja, ali ne i kolektivnog pamćenja zajednice.

Podsećamo, na Kolarcu je 2015. godine organizovano slušanje tonskih zapisa Jugoslovena iz češkog arhiva među kojima su i zapisi pilota Kraljevine Jugoslavije koji su dovezli sokolare iz Jugoslavije na slet u Prag, u tadašnjoj Čehoslovačkoj (čitajte o tome više na linku).

subotica-sokolski-jugoslovenski-narodni-dom

Ko je soko – taj je Jugosloven

Izložba Ko je soko – taj je Jugosloven, autorke projekta Veselinke Kastratović Ristić, muzejske savetnice Muzeja istorije Jugoslavije, biće otvorena u četvtak  4. februara u 18.00 časova.

Na postavci u objektu Muzej 25. maj biće izloženo više od 150 predmeta (svečane odore, sokolske haljine, kape, značke, dokumenta, razglednice, štampani materijal, program sleta, program svečane akademije, nacrti sokolskih domova) i oko 100 fotografija. Osim predmeta iz kolekcije MIJ, biće izloženi predmeti iz 11 muzeja iz Srbije i iz pet privatnih kolekcija.

Izložba je podeljena u četiri celine:

  • organizacija i članstvo;
  • sletovi;
  • sokolski domovi
  • delatnost.

Koautorke izložbe su Jovana Karaulić, doktorantkinja Fakulteta dramskih umetnosti i Vladana Putnik, istraživač-saradnik Filozofskog fakulteta.

Više o izložbi pročitajte na sajtu Muzeja istorije Jugoslavije.