Početna Magazin Godine Različiti aspekti inteligencije dostižu vrhunac u različitim životnim dobima

Različiti aspekti inteligencije dostižu vrhunac u različitim životnim dobima

Različiti aspekti inteligencije dostižu vrhunac u različitim životnim dobima

Ne postoji životno doba u kome smo, što se inteligencije tiče, na vrhuncu. Različiti aspekti inteligencije dostižu vrhunac u različitim životnim dobima.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija iz serijala „Oči velike kao tanjiri“

Obično se smatra da opšta fluidna inteligencija koja predstavlja sposobnost da se brzo misli i da se zapamti podatak, dostiže svoj vrhunac oko 20. godine života. Međutim, novi naučni radovi, uključujući i novo istraživanje koje je objavljeno u časopisu Psychological Science, sugerišu da različiti aspekti fluidne inteligencije kulminiraju u različitom životnom dobu.

Fluidna inteligencija je važna sposobnost da se podatak analizira, da se rezonuje, kritički razmišlja i da se rešavaju problemi.

Kristalizovana inteligencija koja se zasniva na znanju i iskustvu, takođe dostiže svoj vrhunac u životnoj dobi koja je starija od očekivane.

Godine 2011, Lora Džermajn (Laura Germine) sa Masačusetskog tehnološkog instituta (Massachusetts Institute of Technology – MIT) objavila je istraživanje koje pokazuje da se sposobnost prepoznavanja lica poboljšava sve do 30. godine kada postepeno počinje da opada. To je u suprotnosti sa teorijom koja kaže da fluidna inteligencija kulminira krajem puberteta.

Otprilike u isto vreme, Džošua Hartšorn (Joshua Hartshorne), takođe sa MIT-a, pokazao je da rešavanje zadataka vezanih za vizuelno kratkoročno pamćenje dostiže svoj vrhunac u dobi od 30 godina.

Ovi naučnici su sproveli novo istraživanje pomoću onlajn testova sa 50.000 učesnika svih uzrasta. Merili su četiri vrste kognitivnih veština.

„U određenoj dobi, postajete najbolji u rešavanju određenih zadataka, manje dobri u nekim drugim, a dostižete određeni nivo kod trećih. Verovatno ne postoji životno doba u kome ste na vrhuncu za većinu stvari, a naročito ne postoji doba u kome ste najbolji u svemu„, objašnjavaju naučnici.

Brzina obrade podataka, po svemu sudeći, kulminira rano, oko 18 – 19 godina, a zatim počinje da opada.

Kratkoročno pamćenje izgleda da se poboljšava sve do oko 25. godine, stabilizuje se tokom nekoliko godina, a zatim počinje da opada oko 35. godine.

Sposobnost procene emotivnog stanja drugih osoba dostiže svoj vrhunac mnogo kasnije, u 40-im ili 50-im godinama života.

Jedan od testova kojima je meren vokabular, a koji služi za merenje kristalizovane inteligencije, pokazao je da se vrh dostiže oko 70. godine.