Početna Magazin Godine Promene profila ličnosti karakteristične za demenciju

Promene profila ličnosti karakteristične za demenciju

Promene profila ličnosti karakteristične za demenciju

Koji znaci ukazuju na to da se stanje kod osobe sa blagim kognitivnim oštećenjem razvija u Alchajmerovu bolest? Alchajmerova bolest, da ne bi bilo zabune, ili postoji ili ne postoji, ali još uvek ne znamo kako da je sa sigurnošću otkrijemo pre smrti obolelog.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija iz teksta „Zašto je um sa Alchajmerom kao Ajfon?

Da li je učestalo zaboravljanje samo blago kognitivno oštećenje ili znak za veću zabrinutost? Da bi odgovorili na ovo pitanje, kanadski naučnici su pratili razvoj bolesti kod osoba koje imaju blago kognitivno oštećenje i uporedili nalaze onih koji su ostali stabilni i onih koji su razvili Alchajmerovu bolest.

Psiholog Silvi Belvil i njene kolege sa Univerziteta u Montrealu i MekGil univerziteta, godišnje su procenjivali kognitivne funkcije kod 121 osobe koje su, na početku istraživanja, imale blago kognitivno oštećenje (MCI). Od njih svih, 47 osoba je razvilo Alchajmerovu bolest. Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Alcheimer’s Disease.

Kod osoba čije se stanje razvija ka demenciji, epizodna i radna memorija opadaju postepeno, ali vrlo sporo, tokom nekoliko godina, a zatim, oko dve godine pre dijagnoze, počinju da se naglo pogoršavaju.

„Identifikovali smo promene profila karakteristične za ljude koji razvijaju demenciju. Brzo opadanje epizodne i radne memorije koje je povezano sa govornim problemima izgleda da je tipičan profil ljudi sa povećanim rizikom od razvoja demencije u kratkom vremenskom periodu„, objašnjava naučnica.

„Sasvim postepen tempo opadanja koje traje nekoliko godina može ukazivati (…) da postoji prirodni proces nadoknade koji mozgu omogućava da održi skoro normalnu aktivnost. Ali, u trenutku kada je i sam proces nadoknade narušen, sve počinje da se urušava.“

Kod osoba koje su, na početku istraživanja, imale problema sa pamćenjem, ali njihovo stanje nije preraslo u demenciju ili Alchajmerovu bolest, kognitivne funkcije su ostale stabilne.

„To ukazuje na to da nije reč o tome da postoji problem sa pamćenjem, već da postoji progresija simptoma i da je upravo ona znak bolesti“, kaže Belvil.

Što se tiče govora, on je sačuvan u ranoj fazi bolesti, koja može trajati više od 15 godina. On počinje da se pogoršava tek nakon što je dijagnoza već uspostavljena.

Dijagnoza ove bolesti (ovih bolesti) donosi se u veoma uznapredovaloj fazi, ponekada i 15 godina nakon prvog uticaja na mozak.

Izvori: Le Devoir, Universite de Montreal