Priroda je neophodna i u doba koronavirusa

Boravak u prirodi je presudan za naše zdravlje, čak i u doba koronavirusa. Stručnjak naglašava: „Priroda ne predstavlja puku pogodnost – ona je neophodna“.

Uvod redakcije portala Penzin

Ovaj tekst objavljujemo u danu kada počinje višednevna zabrana izlaska za celokupno stanovništvo Srbije u cilju suzbijanja širenja koronavirusa. Drugi je vikend koji će građani provesti između svoja četiri zida. Većina se navikla. Mnogima ovo usporavanje predstavlja vrstu odmora ili otvaranje prostora u užurbanom rasporedu da se posvete sređivanju kuće i sličnim poslovima koje su odlagali.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Međutim, velikom broju stanovnika Srbije, već više od tri nedelje traje zabrana kretanja. To su najstariji građani, oni stariji od 70 u manjim mestima odnosno stariji od 65 u većim. Budući da je ova vrsta koronavirusa (SARS-CoV-2) najopasnija za starije, izolovanje starijih se sprovodi kako bi se ovo stanovništvo zaštitilo.

Ne dovodeći u pitanje ovu odluku, moramo i ovom prilikom da naglasimo da je višenedeljna izolacija starijih i zabrana da izlaze iz svojih domova za mnoge štetna, a za neke i pogubna.

Tekst čiji prevod objavljujemo jeste samo još jedan u nizu koji ukazuje na značaj koji boravak u prirodi, na otvorenom, ima za čoveka.


Priroda je neophodna i u doba koronavirusa

Zvaničnici država i lokalnih zajednica širom sveta pozivaju stanovništvo da ostane kod kuće zbog pandemije koronavirusa. Mnogi su, međutim, davali i uslov: „I dalje možete uživati na otvorenom, sve dok održavate sigurno odstojanje od drugih“.

Budući da se ne sprovodi sveobuhvatno testiranje, socijalno distanciranje je i dalje najvažniji način borbe protiv širenja COVID-19.

Međutim, kako su države širom sveta počele da zatvaraju restorane, barove i bisokope, mase ljudi se nisu rasipale već su se premeštale napolje. Kada su ljudi pohrlili na plaže, u parkove i na pešačke staze, zvaničnici su počeli da zatvaraju i ta mesta.

Priroda nije puka pogodnost – priroda je neophodna

Ove mere naglašavaju rašireni problem urbanih mesta, kaže Mark Berman, vanredni profesor na Univerzitetu u Čikagu i stručnjak za uticaj faktora okoline na naš mozak i ponašanje.

„Ako grad nema dovoljno zelenih površina za broj ljudi koji žive u njemu, to predstavlja problem za javno zdravlje. Naše istraživanje je otkrilo da priroda ne predstavlja puku pogodnost – ona je neophodna. Moramo to ozbiljno shvatiti.“

Čikago jezero je sada zatvoreno, baš kao što su i plaže okruga Los Anđeles i igrališta u Njujorku. Čak su i popularni američki nacionalni parkovi, kao što su Jelostoun i Velike zadimljene planine (Great Smoky Mountains), zatvoreni.

Berman razume da su takve mere neophodne za ograničavanje širenja zaraze koronavirusom.

„Socijalno distanciranje je najvažnije efikasno sredstvo koje trenutno imamo u borbi protiv ove bolesti i ono ima prioritet“, kaže.

Ipak, naglašava da tekuća kriza samo naglašava psihološke koristi koje imamo od prirode.

Mnogi gradovi nemaju dovoljno zelenih površina

Ova kriza je, smatra Berman, dovela do izražaja i potrebu za adekvatnom gradskom infrastrukturom i politikama koje prednosti prirode maksimalno koriste.

„Ljudi su sada toliko sabijeni unutra, da će mentalni odmor napolju biti važan“, kaže.

„Ali mi moramo da nastavimo da držimo odstojanje. Postoje li organizovani načini kako bismo to mogli da uradimo?“

„Verovatno bi mogao da se smisli način da se stanovništvo mapira, kako bi se određenim mesnim zajednicama omogućilo da idu ovde u ovo vreme ili na druga mesto u neko drugo vreme. Pokušajte da ih raštrkate, da ljude izložite sredinama za koje znamo da su dobre za njih“

„Pitanje je, da li grad ili opština imaju dovoljno zelenih površina da bezbedno ovo izvedu? Kada su u pitanju mnoga mesta, odgovor bi mogao biti: nemaju.“

Dostupnost prirode – pitanje ekološke pravde

Kao direktor Laboratorije za zaštitu životne sredine Univerziteta u Čikagu, Berman je istražio kako interakcije sa prirodom mogu uticati na kognitivne performanse. Čak i samo video zapisi i zvuci prirode doprinose mentalnom zdravlju, pogotovo kada prava izloženost prirodi nije moguća.

Prošle, 2019. godine, Berman je bio deo međunarodnog tima koji je stvorio okvir pomoću kog gradovi mogu da izmere benefite prirode. Dugoročni cilj tog projekta jeste da pomogne urbanistima i donosiocima odluka da bolje osmisle zelenu infrastrukturu za poboljšanje mentalnog zdravlja.

To istraživanje takođe je naglasilo da je dostupnost prirode pitanje ekološke pravde. Istaknuta je potreba da gradovi povećaju pristup prirodi stanovnicima siromašnih gradskih naselja.

Više stabala – bolje zdravlje

Istraživanje koje je Berman sproveo 2015. godine otkrilo je da svakih deset stabala više u gradskom bloku povećava osećaj zdravlja stanovnika tog bloka. Poređenja radi, isto poboljšanje postiže se povećanjem prihoda za 10.000 dolara.

„Gradovi raspolažu ograničenim prostorom, te moramo biti kreativni u pronalaženju načina kako ćemo u njih uneti zelenilo“, kaže Berman.

„Možda to znači da treba da projektujemo malo drugačije zgrade. Ili da promenimo spoljašnjosti zgrade kako bi se dodali zeleni zidovi.“

„Više stabala – takve jednostavne promene mogu da očuvaju dobru socijalnu povezanost gradova, istovremeno pružajući dovoljno zelenih površina za mentalno i fizičko zdravlje njihovih stanovnika. Ako bismo naveli ljude na veću interakciju sa prirodom u velikim gradovima, imali bismo i mentalno zdravije gradsko stanovništvo.“

Izvor: University of Chicago
FotografijaANGELA BENITO za Unsplash

Umesto zaključka, napomena Penzina:

Završiće se i ovo vanredno stanje. Nadamo se da će biti što manje težih slučajeva i što manje smrtnih.

Ne zaboravite na sebe kada ovo prođe. Boravak u prirodi svako sebi može da priušti. Na bezbednom odstojanju od drugih.

Podsećamo i na tekstove: