Početna Magazin Godine Predlog Zakona o poništenju Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija (USPS i USPVLS)

Predlog Zakona o poništenju Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija (USPS i USPVLS)

Predlog Zakona o poništenju Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija (USPS i USPVLS)

Udruženje sindikata penzionera Srbije i Udruženje sindikata penzionisanih vojnih lica Srbije, podneli su Narodnoj skupštini Republike Srbije, 6. oktobra 2016. godine, dva zakonska predloga od kojih je jedan „Predlog Zakona o poništenju Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija“. Njega u ovom članku u celini prenosimo.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

NARODNA INICIJATIVA
PREDLOG Zakona o poništenju Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija

Član 1.

Danom stupanja na snagu ovog zakona poništava se Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija („Sl. Glasnik RS“ broj 116/14). Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe i podzakonski opšti i pojedinačni akti doneti na osnovu zakona koji prestaje da važi.

Član 2.

Danom stupanja na snagu ovog zakona na način utvrđivanja i isplate penzija primenjuju se odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Penzije koje isplaćuje Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje isplaćuju se u iznosu koji je utvrđen rešenjem, na osnovu Zakona o PIO i drugih zakona bez uticaja Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija.

Član 3.

Korisnicima penzija isplatiće se razlika između iznosa penzije utvrđenog rešenjem pre stupanja na snagu Zakona o privremenom uređivanju načina isplata penzija i umanjenog iznosa penzije do dana poništenja Zakona o privremenom uređivanju načina isplata penzija, sa zakonskom kamatom.
Razlika penzije iz stava 1. ovog člana sa zakonskom kamatom, isplaćuje se uz redovnu isplatu penzija, u onolikom broju rata koliko su meseci bile umanjivane.

Član 4.

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje će, za svakog korisnika penzije kojem je isplaćivana umanjivana penzija, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, doneti rešenje kojim se utvrđuje iznos i način isplate razlike penzije sa zakonskom kamatom, iz člana 3. ovog Zakona.
Rešenjem iz stava 1. ovog člana posebno se utvrđuje ukupan iznos razlike penzije, broj, iznos i datum dospeća pojedinačnih rata za isplatu razlike penzije sa zakonskom kamatom.

Član 5.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

O B R A Z L O Ž E Nj E

I USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje Zakona o poništenju Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija („Sl. Glasnik RS“ broj 116/14) sadržan je u članu 97. Ustava Republike Srbije, prema kome Republika Srbija, pored ostalog, uređuje i obezbeđuje: -ostvarivanje i zaštitu sloboda i prava građana; ustavnost i zakonitost, -svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine; – sistem socijalnog osiguranja, drugih oblika socijalne sigurnosti i druge ekonomske i socijalne odnose od opšteg interesa;

II RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija je u primeni je od 28. oktobra 2014. godine. Odredbe Zakona su protivustavne jer se njima smanjuju i oduzimaju imovinska prava penzionera-građana Srbije. Penzija, odnosno visina penzije, je imovinsko pravo, koje je sadržano u korpusu ljudskih prava garantovanih Ustavom, pa se i na penzije odnose sve odredbe Ustava kojima se štite ljudska prava a prema sledećem:

1) Članom 20. Ustava propisano je da se dostignuti nivo ljudskih prava ne može smanjivati, te da ta prava mogu biti ograničena zakonom samo ako to dopušta Ustav, u obimu neophodnom da se ustavna svrha ograničenja zadovolji i bez zadiranja u suštinu zajamčenog prava. Ova odredba Ustava je drastično prekršena. Mada je u nazivu Zakona i njegovom članu 1. navedeno da se njime „uređuje način isplate penzija“, čime je maskirana suština, Zakonom se bitno smanjuje visina odnosno iznos po Zakonu o PIO utvrđene penzije. Pri tome, članom 1. Zakona određen je početak ali ne i kraj isplate tako umanjenih penzija, pa bi po slovu Zakona to smanjenje moglo trajati u nedogled, pošto Zakon ne sadrži ni odredbu koja bi, makar posredno, definisala trajanje isplate umanjenih penzija. Odredbama člana 2.i 3. Zakona penzije su umanjene u meri koja znači bitno smanjenje stečenog prava na penziju, što uz neograničen rok trajanja umanjenja, kao i odredbu člana 4. da se isplate umanjenih penzija smatraju konačnim, znači zadiranje u suštinu prava na penziju zasnovanog na Zakonu o PIO.

2) Članom 21. Ustava zabranjena je svaka deskriminacija, neposredna ili posredna, pri čemu se, pored ostalih osnova eventualne diskriminacije, posebno apostrofira zabrana diskriminacije po osnovu imovnog stanja i starosti. Suprotno citiranoj odredbi, Zakonom u celini diskriminisani su penzioneri u odnosu na ostale kategorije stanovništva, pa i u odnosu na zaposlene u javnom sektoru, jer su pojedine penzije smanjene i preko 20%, dok su plate u javnom sektoru jednako smanjene za 10%, pa je iznos smanjenja tih penzija i 100% veći od smanjenja plata, a brojne druge kategorije stanovništva nemaju nikakvih obaveza u svrhu stabilizovanja državnih finansija. U okviru penzionerskog korpusa, diskriminisani su oni sa većim kvalifikacijama, stažom i uplatama u penzioni Fond, jer se njihove penzije umanjuju u većem procentu i apsolutnom iznosu, a njihov egistencijalni položaj relativno više pogoršava u odnosu na ostale penzionere.

3) Član 58. Ustava jamči se mirno uživanje imovinskih prava stečenih na osnovu zakona i u javnom interesu utvrđenom na osnovu zakona, uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne. Suprotno tome, Zakonom se od penzionera bespovratno oduzima deo penzije stečene po zakonu. Po Ustavu, moglo bi se zakonom ograničiti raspolaganje delom penzije, ali samo uz pravičnu naknadu. To znači da bi se mogla za određeno vreme isplaćivati manja penzija od po zakonu stečene, ali samo kao pozajmica, koja bi, po prestanku potrebe koja ju je izazvala, bila vraćena uz odgovarajuću kamatu.

4) Članom 70. Ustava propisana je obaveza Republike Srbije da se stara o ekonomskoj sigurnosti penzionera. U obrazloženju Predloga Zakona Vlada navodi da su „razlozi za donošenje ovoga Zakona sadržani … u potrebi da se obezbedi finansijska održivost penzionog sistema ..imajući u vidu okolnost da su sredstva obezbeđena u Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje nedovoljna …“. Ovakvo obrazloženje je cinično, jer je sadašnje stanje sredstava u Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje upravo posledica toga što Republika Srbija kroz duži period nije izvršavala svoje obaveze iz člana 70.st. 2. Ustava i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a to uglavnom ne čini ni sada. Vlada Republike Srbije je tolerisala i toleriše neuplaćivanje doprinosa za PIO, rad na crno, prevremenoo penzipnisanje, maipulacije sa invalidskim penzijama, nenamensko trošenje sredstava Fonda za PIO, uzurpaciju nepokretne imovine Fonda i slično. Krivicom izvršne vlasti Republike Srbije, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje je devastiran, a zato se, ni krivi ni dužni, kažnjavaju penzioneri trajnim i drastičnim smanjenjem penzije. Stoga, Zakon je ne samo nesaglasan već direktno suprotan odredbi stava 2. člana 70. Ustava.
Odredbe zakona su u suprotnosti sa odredbama člana 1. II Protokola uz Konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama o zaštiti imovine, koji glasi:
„Svako fizičko i pravno lice ima pravo na neometano uživanje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim načelima međunarodnog prava.

Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na pravo države da primenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korišćenje imovine u skladu s opštim interesima ili da bi obezbedila naplatu poreza ili drugih dažbina ili kazni.“

Saglasno citiranoj odredbi, a i praksi Evropskog suda za ljudska prava, oduzimanje ili ograničenje prava na uživanje imovine dopušteno je samo ako su kumulativno ispunjena tri uslova: 1) mora biti legalno – pod uslovima propisano zakonom, 2) legitimno – u javnom ili opštem interesu i 3) proporcionalno – srazmerno cilju koji se njime želi postići odnosno, da lice na koje se ograničenje primenjuje ne može biti podvrgnuto proizvoljnom tretmanu i tražiti da snosi preveliki teret u ostvarivanju legitimnog cilja. U ovom slučaju nije ispunjen ni jedan od napred navedenih uslova.

Ovim zakonom se delu penzionera, penzije „privremeno“ smanjuju, čime se zadire duboko u njihova stečena i imovinska prava. Pri tom sam zakon u svom naslovu sadrži odrednicu privremeno, a da vremenska primena zakona nije oročena, tako da su rešenja predviđena tim zakonom praktično trajna, čime posledice primene ovakvog zakona postaju još teže. Navedeni zakon je diskriminatorski jer umanjuje penziju samo jednom delu penzionera i to tako da i među njima nanovo vrši diskriminaciju visinom umanjenja zavisno od visine penzije. Zakon je i nehuman, jer, najosetljiviji deo građana stavlja u vrlo nepovoljan ekonomski položaj. Penzioneri su stari i ljudi narušenog zdravlja sa povećanim troškovima lečenja i obavezama prema nezaposlenim članovima porodice pa im je neustavno i nemoralno umanjenje penzija, ekonomski nepodnošljivo.

Iz navedenih razloga predlažemo usvajanje Zakona o poništenju Zakona o privremenom uređivanju načina isplata penzija, kojim se otklanjaju posledice koje su nastale njegovom primenom.

III OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Članom 1. Predloga zakona utvrđuje se poništenje Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija i svih podzakonskih opštih i pojedinačnih akata donetih na osnovu ovog zakona. Ovim se predviđa da i eventualna rešenja kojima su na osnovu njega utvrđeni iznosi penzija prestaju da važe.

Članom 2. Predloga zakona predviđa se da će se isplata penzija korisnicima penzija u momentu stupanja na snagu Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija isplaćivati prema iznosu koji je bio utvrđen rešenjem pre stupanja na snagu tog zakona. Pored toga predviđa se primena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, osim u pogledu pitanja koja su drugačije uređena ovim predlogom zakona.

Članom 3. Predlogom zakona utvrđuje se pravo na neisplaćenu razliku penzije sa zakonskom kamatom. Svim penzionerima će biti isplaćena razlika između iznosa penzije koji je utvrđen važećim rešenjem i iznosa umanjene penzije, koji je utvrđen na osnovu Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija. Ova razlika se utvrđuje u ukupnom iznosu za ceo period primene Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija, a isplaćuje se posle 90 dana od donošenja ovog zakona i to u onolikom broju rata koliko je meseci penzija umanjivana.

Članom 4. Predlogom zakona predviđena je obaveza Republičkog fonda PIO da donese rešenje za svakog korisnika iz člana 3. kojim će utvrditi iznos razlike penzije, dinamiku isplate, iznos rate sa pripadajućom kamatom i datum dospeća svake od rata. Vremenski rok za donošenje odgovarajućih rešenja od 60 dana je razuman.

Članom 5. Predloga zakona propisano je da zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u ,,Službenom glasniku Republike Srbije“. Članom 196. Ustava Republike Srbije predviđeno je da zakoni i drugi opšti akti mogu stupati na snagu ranije ako za to postoje naročito opravdani razlozi. Otklanjanje štetnih posledica protivpravnog stanja nastalog primenom Zakona o privremenom uređivanju načina isplata penzija je naročito opravdani razlog.

IV ANALIZA EFEKATA PROPISA

Predloženim zakonom će se otkloniti protivustavno stanje koje je nastalo donošenjem i primenom Zakona o privremenom uređivanju načina isplata penzija, štetne posledice koje su nastupile povredom imovinskih i stečenih prava penzionara i sprečiće se nastupanje budućih štetnih posledica po državu i građana. Buduće štetne posledice se ogledaju ne samo u tome što je napravljen opasan presedan koji može postati praksa, a to je ugrožavanje stečenih prava i time stvaranje pravne nesigurnosti i neizvesnosti, već i u tome što je srušen sistem PIO i što će država u perspektivi biti u obavezi da nadoknadi ogromnu štetu koju je primenom Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija nanela svojim građanima. Poverenje koje su zaposleni imali u Fond PIO je srušeno tako da oni češće kod privatnih poslodavaca insistiraju da se doprinosi plaćaju na minimalnu zaradu a da im se ostatak plate isplati na ruke što pospešuje i sivu ekonomiju.

V FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona potrebno je obezbediti dodatna finansijska sredstva u budžetu Republike Srbije i to oko 21 milion evra, za svaki mesec, u kojem se penzionerima vraća oduzeti deo penzije sa pripadajućom kamatom.

Finansijska sredstva za sprovođenje zakona treba da se obezbede zakonitim, efektivnim i efikasnim radom državne uprave, Poreske uprave, PIO fonda, Finansijske inspekcije, Inspektorata za rad, Carine Srbije, EPS, Srbija gas i drugih državnih institucija i javnih preduzeća ( penzioneri su svoje penzije zaradili neka zaposleni u javnom sektoru, zarade svoje plate), na sledeći način.

1. Boljom naplatom poreza koji se u ovom trenutku naplaćuje oko 50%, procena stručnjaka je da država ne naplaćuje preko 4 mld. evra poreza, samo 5 % ove sume je dovoljno za sprovođenje zakona

2. Prevođenje radnika sa rada na crno u legalne rad. Procena eksperata je, da u Srbije na crno radi preko 700 000 radnika i da PIO fond i fond zdravstvenog osiguranja po tom osnovu godišnje gube preko 2 mld. evra,

3. Suzbijanjem kriminala na Carini, trgovine akciznom robom i brašnom na crno, budžet države treba da bude puniji najmanje za oko 2 mld. evra godišnje,

4. Smanjivanjem krađe i tehničkih gubitaka struje u EPS sa 30% na 15% ( u Evropi je do 8%), EPS bi prodajom struje u regionu zaradio preko 1 mld. evra. Efekti zakonitog i racionalnog poslovanja u ostalim javnim preduzećima bi takođe mogli biti preko 1 mld. evra.

5. Otpuštanjem viška zaposlenih u javnom sektoru ili njihovim prevođenjem u realni sektor. Procena je da postoji višak oko 75 000 zaposlenih. Efekat po budžet države bi u drugoj godini mogao iznositi preko 500 miliona evra.

VI IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROPISA SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1. Organ državne uprave, odnosno drugi ovlašćeni predlagač propisa:

Inicijativni odbor, formiran od Udruženja sindikata pezionera Srbije i Udruženja sindikata penzionisanih vojnih lica Srbije:
1) Mihajlo Radović (lični podaci)
2) Jovan Tamburić (lični podaci)
3) Branislava Đurović (lični podaci)

2. Naziv propisa (sa prevodom na engleski jezik)
PREDLOG ZAKONA O PONIŠTENjU ZAKONA O PRIVREMENOM UREĐIVANjU NAČINA ISPLATE PENZIJA
(Proposition of Law on cancellation of the Law on temporary regulation of pension payment)

3. Usklađenost propisa sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum), odnosno sa odredbama Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Prelazni sporazum)

a) Odredba Sporazuma i Prelaznog sporazuma koja se odnose na normativnu saržinu propisa. – Ne postoje odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma koje se odnose na normativni sadržaj propisa.

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma i Prelaznog sporazuma. – Nema ga

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma. – Nema obaveze.

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma. –Ispunjava se obaveza uspostavljanja ustavnosti.

d) Veza sa Nacionalnim programom za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju. Uspostavljanje ustavnosti.

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije

a) Navođenje primarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima – nema primarnih izvora prava EU sa kojima se propis usklađuje

b) Navođenje sekundarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima 6 – nema sekundarnih izvora prava EU sa kojima se propis usklađuje

v) Navođenje ostalih izvora prava EU i usklađenost sa njima – nema ostalih izvora prava EU sa kojima se propis usklađuje.

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost. Ne postoje.

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije. – Ne postoji.

5. Ukoliko ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost treba konstatovati tu činjenicu.

U ovom slučaju nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa. Ne postoje.

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava EU prevedeni na srpski jezik? Ne.

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik EU? Ne.

8. Učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti. Ne.

VII RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenjem i primenom Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija suprotno Ustavu Republike Srbije narušen je ustavni poredak Republike Srbije u srušen sistem PIO u Srbiji koji što pre treba da se uspostave. Nanošenje štete najosetljivijoj društvenoj grupi ( penzionerima) ozbiljno utiče na kvalitet njihovog života i njihovo zadovoljstvo zaštitom koju država treba da im obezbedi. Ista što pre da prestane i da se u razumnom roku oštećenima nadoknadi.

Potpis predlagača propisa:

1) Mihajlo Radović
2) Jovan Tamburić
3) Branislava Đurović

Datum: 06. oktobar 2016. godine


Tekst Predloga Zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
(USPS i USPVLS) možete naći klikom na ovde naveden link.