Pomoć građanima i privredi – zaduživanje Srbije?

Da li je najavljena pomoć građanima i privredi put ka nepotrebnom zaduživanju Srbije? Ako jeste, neće li biti preskupo plaćena? I ko će dug vraćati?

Srbija – paket pomoći 2021. godine

Najavljeno je da će i privreda i građani Srbije i 2021. godine dobiti pomoć države. Mikro, mala i srednja preduzeća će dobiti tri puta po 50 odsto minimalne zarade od 1. marta. Još nije odlučeno da li će pomoć dobiti i velika preduzeća. Autobuski prevoznici će dobiti po 600 evra po autobusu.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Što se građana tiče, svi koji se prijave dobiće po 60 evra u dinarskoj protivvrednosti u dve rate. Prvih 30 evra dobijaju u maju mesecu, drugih 30 evra u novembru. Penzioneri će dobiti i dodatnih 50 evra u septembru 2021. godine.

Crna Gora – umesto svima, pomoć najranjivijima

Poređenja radi, Radmilo Marković za Dojče Vele daje primer susedne Crne Gore. Za razliku od Srbije, Crna Gora će dati pomoć penzionerima sa najnižim penzijama. Penzioneri Crne Gore čija je penzija ispod nivoa minimalne zarade dobiće po 50 evra. Takođe, svi nezaposleni koji su na kraju 2020. bili registrovani u Zavodu za zapošljavanje dobiće po 100 evra.

Ceo paket pomoći od 163 miliona evra Crna Gora je prevashodno namenila ranjivim kategorijama stanovništva i ugroženim delatnostima u privredi.

Godinu dana ranije

Država je, podseća Radmilo Marković, na proleće 2020. ponudila prve mere pomoći privredi i građanima. Svim punoletnim građanima koji su se prijavili dato je po 100 evra. Svim preduzećima koja su se prijavila, dato je po tri minimalne zarade po radniku.

Fiskalni savet je odmah apelovao da Vlada Srbije odustane od davanja svim građanima, naglašavajući da je reč o „višestruko lošoj meri“.

„Ova mera je ekonomski neefikasna jer ne može da utiče na osetno i održivo ubrzanje domaće privrede, socijalno nefokusirana jer najveći deo sredstava nije usmeren ka objektivno materijalno ugroženim građanima kojima je potrebna finansijska pomoć (što bi jedino imalo smisla u ovom trenutku) i fiskalno neodgovorna jer nameće dodatno i veliko zaduženje zemlje u godini u kojoj će i fiskalni deficit i javni dug imati snažan rast“.

U drugom paketu mera 2020. godine, sva preduzeća su dobila dva puta po 60 odsto minimalca.

Država zna kome je pomoć potrebna

Marković u tekstu za DW napominje da država zna kojim firmama je pomoć potrebna, a kojima ne. Podseća da je sam ministar finansija Siniša Mali govorio o analizama koje jasno ukazuju na to koje firme su u krizi. Mali kaže da su analizepokazale „da je samo 25 firmi koje zapošljavaju 2.000 radnika imalo pad prihoda veći od 70 odsto. Kod malih i srednjih preduzeća, situacija je značajno drugačija.“

Kako je naveo ministar, kad su u pitanju mala i srednja preduzeća, „pad [je] zabeležen kod 10.400 preduzeća koja zapošljavaju preko 20.000 radnika“.

Državnu pomoć će, ipak, ponovo primiti i oni kojima ona nije neophodna. Ovakvom podelom novca, država ponovo uskraćuje mogućnost da pomoć građanima i privredi bude fokusirana samo na one kojima je potrebna.

Koliko novca će biti izdvojeno za pomoć?

Ako se za 60 evra prijavi isti broj građana kao i za 100 evra 2020. godine (6,2 miliona), Srbija će morati da izdvoji 372 miliona evra za ovu stavku. Kada se tome doda i po 50 evra svim penzionerima, ceh samo za direktnu novčanu pomoć građanima izaći će bezmalo na pola milijarde evra (456,7 miliona evra), piše Radmilo Marković.

Marković pak podseća da je ministar Siniša Mali rekao da ukupna predviđena pomoć građanima i privredi iznosi 235 milijardi dinara.

Odakle novac za pomoć?

Aleksandar Vučić je rekao da su „to su srpske pare, iz srpske kase, iz ozbiljne srpske države“.

Dejan Šoškić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerzitet u Beogradu i nekadašnji guverner Narodne banke Srbije smatra da će država za ove mere da se zaduži. Kako je objasnio za Dojče Vele, novac potreban za isplaćivanje pomoći uopšte se ne vidi u budžetu Srbije za 2021. godinu.

Radmilo Marković podseća da se Srbija prvo u maju 2020. zadužila za dve milijarde evra, po stopi prinosa od 3,375 odsto. Zatim se u decembru zadužila za još 1,2 milijardi dolara po stopi prinosa od 2,35 odsto. Na kraju je izašlo da će država na milijardu evra plaćati godišnju kamatnu stopu od 1,066 odsto.

Ukupni dug opšte države, prema podacima Uprave za javni dug, na kraju januara 2020. godine je iznosio 24,63 milijarde evra. Na kraju novembra 2020. narastao je na 27,04 milijarde evra.

Ko će dug vraćati?

Danica Popović, profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu, rekla je za DW, da je više od 600 miliona evra, koliko je dato građanima 2020, iznos za koliko su tokom tri godine bile smanjene plate i penzije u Srbiji.

Prof. Popović kaže da je prava namera ovih mera prevashodno politička, i da sa ekonomijom nema nikakve veze. Objašnjava da je predsednik Vučić „očigledno od nastanka korone prestao da ispunjava zahteve Angele Merkel (ili Zapada, svejedno) o tome da ne sme da pravi nekontrolisani deficit, pa je svom snagom počeo da vodi predizbornu kampanju“.

„Kako je jasno da će izbori biti iduće godine, kao što su bili i prošle godine, sve je ovo predizborna kampanja. Odakle naći ovolike pare u budžetu? Hoće li ovo dve godine vraćati penzioneri, kad novi izbori prođu? Verovatno neće“, zaključila je Danica Popović.

Ceo tekst Radmila Markovića možete pročitati na portalu DW:
Nova pomoć države u Srbiji: Da li je ovo stvarno precizni snajper posle bazuke?
FotografijaSteve Buissinne sa Pixabay

Podsećamo i na tekstove: