Početna Magazin Godine Ekonomija PIO BiH: Nedostaje 40 evra za svaku isplaćenu penziju

PIO BiH: Nedostaje 40 evra za svaku isplaćenu penziju

PIO BiH: Nedostaje 40 evra za svaku isplaćenu penziju

Promovišući ideju samostalnog zasnivanja ličnog fonda kroz životno osiguranje, Davor Maksimović za Press iz Republike Srpske piše o situaciji u penzionom fondu BiH komentarišući statistike koje su vrlo slične i kod nas budući da je slično stanje sa penzijama i u PIO fondovima svih bivših SFRJ republika…

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ne računajte na „zarađenu“ penziju

Davor Maksimović

Kada je čelični kancelar Nemačke Oto fon Bizmark (ili tada Pruske), davne 1890. godine uveo sistem penzija sa ciljem da socijalno uravnoteži one koji zarađuju sa onima koji više nisu u stanju zarađivati, ni slutio nije da je bio u potpunosti u krivu?

No, krenimo redom.

Bizmark je sistem socijalnog plaćanja uveo po principu da oni koji sada rade, plaćaju deo svog primanja u fond, a onda da taj fond isplaćuje onima koji nisu u mogućnosti raditi (nazovimo ih penzionerima). U tom trenutku, u zemlji koju je vodio bilo je oko sedam zaposlenih na jednog penzionera, što zbog zaposlenosti, što zbog kratkog životnog veka ljudi.

Ovaj sistem se često naziva i „sistem međugeneracijske solidarnosti“ kao i sistem „protočnog bojlera“. Računica kaže da je ovaj sistem održiv sve dok imamo bar četiri zaposlena na jednog penzionera. A zašto baš 4? Ako se uzme u obzir da je uspostavljeno davanje za penzionere bilo oko 17% od „plate“, a da je prosečna penzija trebala biti bar 70% iznosa plate, dođemo upravo do ovog broja 4. Za sve ispod se mora ili smanjiti prosečan iznos penzije, ili sredstva „namaknuti“ iz drugih izvora.

A gde smo mi u ovoj priči?

Hajde da se sada malo poigramo ciframa. U BiH ima negde oko 725.000 zaposlenih. Statistika nam kaže da je prosečna bruto plata oko 1.290 KM (oko 660 evra). Ok. Ako izmemo da su izdvajanja za PIO 17% (ili 18%, u zavisnosti od entiteta), to znači da se od svake prosečne plate izdvoji prosečno oko 232 KM (120 evra).

Ovde ćemo za trenutak zažmiriti i zamisliti kako svi poslodavci uplaćuju redovno sve doprinose. Hajde da dobro zažmirimo, jako. Ako u ovu kalkulaciju sada ubacimo informaciju da u BiH imamo prosečno 1,14 zaposlenih na 1 penzionera, dobijemo da se za svakog penzionera izdvoji cca 265 KM (135 evra – 232 KM uvećano za 14% koliko ima više zaposlenih).

I tu smo, imamo super funkcionalan sistem u kojem prosečan penzioner u BiH ima penziju od 265 KM (135 evra). ALI, velikim slovima, ali, ako uzmemo statističke podatke, videćemo da je prosečna penzija isplaćena u prošlom mesecu oko 342 KM (174 evra, jun 2016). E tu, smo. Ovo znači da za svaku prosečnu penziju u BiH nedostaje 77 KM (oko 40 evra). Ovo nije ni malo komična situacija, posebno ako znamo da se broj penzionera samo u RS u ovoj godini povećao za skoro 2.000. Odakle se namiruje ovih 77 KM po prosečnoj penziji?

Svedoci smo situacije da je u RS fond PiO prešao na trezorski način poslovanja, što znači da se ovaj novac sliva u trezor, a zaduženjem svaki mesec se dopunjuje razlika. E, zbog ovoga ne računajte na „zarađenu“ penziju.

Koje su nam alternative?

Ja trenutno jedinu alternativu vidim u tome da se sami pobrinemo da od dela svog neto prihoda, odvajamo koliko smo u mogućnosti u neki oblik životne štednje. Kao osnovno rešenje se nameće ulaganje u programe životne štednje kod osiguravajućih kuća u vidu životnog osiguranja. Taj način nam omogućava da osim što sebi štedimo privatnu penziju, pokrijemo i sve neplanirane događaje koji se mogu dogoditi u periodu dok ne dođemo do penzije.

Ali, o prednostima životnog osiguranja u odnosu na neke druge vidove osiguranja, drugom prilikom…

Davor Maksimović za Pressrs.ba

zivotno-osiguranje-internet-narucivanje-kalkulator-penzija