Početna Magazin Godine Društvo Pet karakteristika moderne onlajn romanse

Pet karakteristika moderne onlajn romanse

Pet karakteristika moderne onlajn romanse

Mlađima bi izdvajanje nekih karakteristika modernog onlajn zabavljanja moglo da pomogne da prepoznaju njegove probleme i potencijale, a starijima bi moglo pomoći ili da shvate sa čim se sve suočavaju njihovi potomci ili da se lakše reše da prihvate nove „tekovine“ u svom sopstvenom životu.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija iz teksta Valjevskim stazama fotografa Sretena Pantelića

Svako se suočava sa frustracijama u privatnom svetu svojih malih ekrana“, kaže Aziz Ansari, američki glumac.

On je razgovarao sa mnogim ljudima pripremajući svoju komičnu tačku o savremenim vezama. Kada mu je poznata izdavačka kuća Penguin predložila da tekst ove komedije pretoči u knjigu, on je izrazio želju da ta knjiga bude zapravo analiza svega onoga kroz šta zapravo svi ljudi prolaze.

Tako je nastala saradnja ovog glumca sa Erikom Klinenbergom, profesorom sociologije na Njujorškom univerzitetu. Sam Ansari ima dva fakulteta, te je bilo jasno da će ozbiljno shvatiti zadatak pisanja jedne ovakve knjige.

Rad na knjizi „Modern Romance“ sastojao se, u velikom delu, od razgovora sa ogromnim brojem ljudi širom sveta. Klinenberg je osmislio istaživačku metodologiju, a Ansari je razgovarao sa ljudima.

Evo pet pojava koje njih dvojica izdvajaju kao nešto što karakteriše savremenu romansu i razlikuje je od svega što je do sad čovečanstvo iznedrilo kao norme ponašanja:

1. Online upoznavanje najbolje funkcioniše kada se odmah sretnete

„Mnogi ljudi kažu da je za njih onlajn upoznavanje bilo loše iskustvo“, kaže Ansari. „Možete na njega gledati tako ili ga posmatrati kao neverovatan resurs. Nikad nijedna grupa ljudi nije imala pristup ovolikom broju ljudi van njihovog društvenog kruga.

Ali baš toliko mnogo mogućnosti može biti previše za nas – nagoni nas da beskonačno pregledamo internet ili da provodimo sate u pronalaženju pravih neobavezujućih poruka za destine mogućih interesantnih osoba. Bolje bi bilo da brzo bacimo pogled i izaberemo nekoga koga ćemo pozvati na pravi sastanak, kaže Azari.

2. Tekstualne poruke i društveni mediji stvaraju nove nivoe društvenih zakonitosti

Bezličnost momentalnog slanja poruka može da izvuče najgore iz ljudi, naročito iz muškaraca„, kaže Ansari. Nemogućnost da se vidi neposredna reakcija dopisnika – izraz lica ili govor tela, izgleda da ohrabruje ljude, doprinoseći tome da oni pišu agresivnije, i čak seksualno eksplicitnije stvari za koje bi razmislili da li da ih nekome kažu u lice.

Ne možete da ispitate teren na potpuno isti način kao kad to radite uživo“, kaže Klinenberg. Čak i kad ne pokušavate da budete direktni, slanje poruka povećava rizik da će vas pogrešno shvatiti.

„Ako se sretnete sa nekim lice u lice i kažete pogrešnu stvar, možete to brzo ispraviti čitanjem izraza lica te osobe i menjanjem sopstvenog tona“, kaže Klinenberg. „Ali poruku, jednom kada je pošaljete, ne možete je vratiti. Druga osoba može dugo da razmišlja o njoj. Zato taj medij teško oprašta.“

3. Problem većine sajtova za upoznavanje

Jedno od najvećih iznenađenja njihovog istraživanja, kaže Ansari, jeste da algoritamskim sajtovima za upoznavanje kao što su Match.com ili OkCupid nedostaje upravo ona vrsta veze i privlačnosti koja stvara pravu kompatibilnost.

Za razliku od njih koji spajaju ljude na osnovu njihovih interesovanja i izraženih želja, drugi sajt – Tinder jednostavno pokazuje lice osobe iz vašeg okruženja koja je takođe na Tinderu, sa njenim imenom, godištem i opcionim „sloganom“.

Ako vam se dopadne izgled te osobe, pomerite je na desno, čime ćete je obavestiti da vam se sviđa. Ako vam se ne svidi, pomerite je na levo i pređete na sledeće lice. Jedino kada su dve osobe međusobno pomerile fotografije udesno, omogućeno im je da komuniciraju putem aplikacije.

Problem sa Match.com modelom jeste činjenica da je ono što ljudi kažu da žele kada popunjavaju onlajn upitnik retko kada zaista ono što rade kada traže partnera. To je dokazano istraživanjima.

A mali detalj, kao što je navijanje za rivalski klub ili zanimanje za nepopularnu muzičku grupu, u onlajn profilu može da dovede do odbijanja nekog ko bi se toj osobi dopao da ga je srela uživo, u stvarnom svetu gde većina razgovora ne počinje suvim nabrajanjem hobija i sklonosti.

„Kada odete na zabavu ili u kafić, samo su vam lica smernica za prvi kontakt“, kaže Ansari.

4. Naši standardi mogu biti besmisleno visoki

Mladi ljudi današnjice ne vole da se obavezuju i okrenuti su karijeri, više su zainteresovani za kratke veze i jednokratne susrete nego za brak i decu – ili je ovo samo stereotip? Da li je milenijumcima zapravo dosadila ideja o pravoj vezi ili su samo hronično neodlučni kada je u pitanju odluka ko je ta osoba koja treba da bude ta jedna?

Autori knjige „Modern Romance“ naglašavaju upečatljiv kulturni pomak od ideala „bračnog pratioca“ do ideala „bračne srodne duše“.

„Kada smo razgovarali sa predstavnicima starije generacije o tome šta traže u partneru, oni su rekli da bi to trebalo da bude dobra osoba i da bi trebalo da se slažu“, kaže Ansari.

Drugim rečima, tražili su nekoga ko je „dovoljno dobar“, a ne nekoga ko je savršen. To bi često značilo da je to neko iz neposredne blizine – komšija, poznanik iz detinjstva ili prijatelj porodice. Ponekad bi ovakvi parovi obrazovali loše brakove, ali često i ono što je počelo kao nešto prikladno, tokom vremena je produbljeno u trajnu ljubav.

Ali više ne izlazimo samo sa ljudima iz našeg kraja. „Ono što mladi ljudi traže jeste neko ko ih ispunjava na skoro svaki način, ko razume njihove potrebe i savršeno komunicira“, kaže Ansari.

Želimo nekog ko gotovo da ne postoji.

Istovremeno, sa aplikacijama za upoznavanje i društvenim grupama koje nam nude mogućnost da kategorišemo svakog koga bismo želeli da upoznamo – naše mogućnosti za upoznavanje deluju neograničene.

Imamo taj osećaj da je savršena osoba tamo negde, samo još treba da je pronađemo. Neminovno je da taj osećaj stvori nezadovoljstvo u svim postojećim odnosima.

5. Sloboda ima svoje nedostatke

„Ne tako davno, ako ste bili nezadovoljni u braku i ako ste osećali da treba da se razvedete, morali ste da stvarno opravdate tu odluku kod ljudi koje poznajete“, kaže Klinberg.

„Sada živimo u vremenu kada, ako niste zadovoljni u braku i osećate da niti vas ispunjava niti podstiče, ako ne rastete kao osoba i ne osećate uzbuđenje i strast sve vreme, potrebno je da svojim prijateljima objasnite zašto ostajete u vezi. I to je ogromna kulturna promena.

Ansari i Klinberg su započeli ovaj projekat imajući u vidu smart telefone, ali su ubrzo shvatili da su mnogo veće kulturne promene u igri.

„Postoji taj period života koji generacije pre nas jednostavno nisu imale: nikada ranije ljudi nisu mogli da provedu svoje 20-te i deo svojih 30-tih godina kao samci, izlazeći sa mnogo ljudi, eksperimentišući sa karijerama i ‘igrajući’ se odraslih“, kaže Klinenberg. Sociolozi zovu ovaj novi period života „odraslo doba u nastajanju“ ili „druga adolescencija“.

Uglavnom, ova sloboda se posmatra kao napredak: „Za starije generacije, udaja je bio jedan od retkih načina da žena napusti roditeljski dom“, ističe Ansari. Sa druge strane, upozorava Klinenberg, to takođe znači da „nikada ne znamo kada da kažemo ‘da’ nečemu – ili nekome.“