Početna Magazin Godine Penzije u Srbiji 2015 – Suma sumarum

Penzije u Srbiji 2015 – Suma sumarum

Penzije u Srbiji 2015 – Suma sumarum

Kako je ukratko izgledala 2015. godina u statistikama za penzionere u Srbiji: smanjenje penzija iz 2014. na snazi – bez obećavanih vraćanja i povećanja penzija, predloženo „polovično“ rešenje za dug vojnim penzionerima (na koje većina nije pristala), prosek penzija šest-sedam puta manji od evropskog, i tako… Bilo, ne ponovilo se… A ovako o penzijama u 2015. godini piše Ljubinka Malešević za Dnevnik

„Ova godina za 1,7 miliona penzionera nije donela veće penzije, ali su zato bile redovne i nisu kasnile ni dan. Oko 700.000 seniora dobijalo je znatno umanjen ček, zbog odluke države da štedi, ali je njihova žalba Ustavnom sudu Srbije odbijena. Vojnim penzionerima je najzad priznato pravo na isplatu razlike, nezakonito obustavljene od 2008. i već početkom naredne godine jednokratno će dobiti što im pripada. Zaostali novac za neisplaćenih pogrebnih troškova dobili su i bivši paori.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Dok će Evropa završiti godinu sa prosečnom penzijom od oko 800 evra, kod nas je prosek tek 200. Razlika jeste ogromna, kao i u u broju zaposlenih i penzionera. Naime, kod nas je na kraju godine gotovo izjednačen broj radnika i penzionera, pa i pored očiglednog ushepa u domenu zapošljavanja tokom 2015. još uvek je odnos takav da se veće penzije i ne mogu očekivati. Država i dalje preko 13 odsto BDP daje za penzije, mada Fond ove godine ima čak pet odsto više uplata za doprinose nego lane. Ako je suditi po učešću penzija u BDP još bar dve godine penzije neće biti znatnije korigovane, jer je cilj da se taj procenat smanji na 11 odsto.

Već na početku 2016. penzioneri će dobiti povećanje od 1,25 odsto. Dugoočekivano i dugonajavljivano povećanje značiće u proseku veće penzije za oko 400 dinara, s tim što će neko dobiti 190, a neko i 1.000 dinara. Bilo kako bilo, koji dinar više dobro će doći, a da li će nakon tog početnog povećanja biti još kojeg tokom 2016.godine niko se ne usuđuje ni da najavi. Jedine izjave koje se ovih dana čuju od strane ekonomskih i finansijskih stručnjaka, jesu da će penzije naredne i 2017. najverovatnije biti zamrznute, jer se po njihovoj oceni jedino tako može održati finansijska kosolidacija srpske privrede.

[maxbutton id=“3″]

 

Od početka naredne godine, žene će morati da rade pola godine duže, dok se za muškarce uslovi ne menjaju. Prema saopštenju Fonda PIO, oni koji ispunjavaju uslove za starosnu penziju moraju da zaključe radni odnos najkasnije do 30. decembra i podnesu zahtev za ostvarivanje prava 31. decembra, kako bi im se o tome odlučivalo po uslovima za penzionisanje koji važe za ovu godinu. Svi koji podnesu zahteve posle tog datuma penzionisaće se po novim uslovima, pa će žene morati imati pola godina života više da bi otišle u penziju. Za 2016. uslov za starosnu penziju za žene je 61 godina života i najmanje 15 staža, dok će muškarci kao i do sad morati da imaju 65 godina života i najmanje 15 staža.

Novi su i uslovi za prevremenu starnu penziju i za muškarce i za žene. Tako će dogodine muškarci odlaziti u prevremenu starosnu penziju sa 40 godina staža i najmanje 55 godina i osam mesci života. Ženama će 2016.godine trebati 55 godina života i 37 godina staža. To je osam meseci života i staža više nego ove godine. Važno je napomenuti da se prevremene starosne penzije trajno umanjuju 0,34 odsto mesečno pre navršenih godina života propisanih za sticanje prava na starosnu penziju, s tim što iznos umanjenja maksimalno može iznositi 20,4 odsto.

U 2016. menjaju se i uslovi za porodičnu penziju. Tako će udovice da bi ostvarile pravo na porodičnu penziju morati imati najmanje 52,6 života, a udovci 57,6 godina. Promene nema kod dece koja ispunjavaju uslove za porodičnu penziju – ona bezuslovno pripada svoj mlađoj od 15 godina, zatim ako nastave školovanje do 20 godina, a ako se odluče za fakultet pripada im sve do 26. godine. Produženje je moguće samo zbog bolesti.

Zaposleni koji imaju beneficirani radni staž naredne godine moraju umati 54 godine i četiri meseca života i 22 godine staža, s tim što efektivno moraju imati 12 godina na radnim mestima, gde se staž uvećava. Policijski službenici mogu dogodine u penziju sa 57 godina i četiri meseca i 25 godina penzijskog staža, od kojeg 15 na beneficiranom poslu. U Vojsci podoficiri i oficiri, do čina pukovnika, odlaze u 2016. u penziju s 53 godine i 40 penzijskog staža, a pukovnik s 54 godine i 40 penzijskog staža. Specijalci u BIA, VBA i VOA moraju imati bar 53 godine i 20 efektivno provedenih na tim poslovima.

Pred sudom i lažni invalidi

Tokom ove godine neki invalidski penzioneri, pa i neki vojni, ostali su bez čeka jer je revizija pokazala da su na nezakonit način došli do penzije. Resorni ministar Aleksadar Vulin kaže da je u kontroli invalidnina ostvarenih od 1. januara 1990. pregledano 50.000 predmeta i obustavljena isplata 299, čime je Fond PIO uštedeo 88 miliona dinara. Prvi put pokrenuta je i kontrola statusa ratnog vojnog invalida ili korisnika porodične invalidnine, pa je poništeno 198 predmeta. Zbog malverzacija pred Specijalnim sudom za organizovani kriminal vodi se postupak protiv 31 osobe, podneto je 11 krivičnih prijava protiv 90 osoba i sprečena zloupotreba oko 700 miliona dinara.“