Početna Magazin Godine Srbija Penzije „po novom“ – naknade za neke umesto usklađivanja za sve?

Penzije „po novom“ – naknade za neke umesto usklađivanja za sve?

Penzije „po novom“ – naknade za neke umesto usklađivanja za sve?

Penzioneri sa primanjem nižim od dve trećine iznosa koji je potreban za prosečnu potrošačku korpu, dobijaće dva puta godišnje pomoć od 2019. Nakon usvajanja izmena Zakona o PIO, ni oni, kao ni ostali penzioneri u Srbiji, neće imati pravo na usklađivanje penzije dva puta godišnje.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Svi penzioneri u Srbiji sa primanjima nižim od 32.285 dinara od 2019. godine imaće pravo na novčanu pomoć. Ovaj limit utvrđen je prema potrošačkoj korpi i predstavlja u proseku dve trećine njenog trenutnog iznosa (oktobar 2018. godine). Očekuje se da pomoć za oko 1,3 miliona korisnika bude isplaćivana dva puta godišnje. Koliki će biti iznos zavisiće od stanja u državnoj kasi, saznaju nezvanično Novosti.

Neki smatraju, ali se ne navodi ko, da će iznos biti veći od 5.000 dinara koliko su iznosile prethodne naknade koje su penzionerima isplaćivane kao „jednokratna pomoć“. Smatra se da je to verovatno budući da gotovo pola miliona najstarijih koji su primali tu tzv. jednokratnu pomoć sada neće biti obuhvaćeno.


Penzioneri u Srbiji su do sada dobijali tzv. jednokratnu pomoć linearno, bez obzira na iznos penzije koju primaju. Poslednji put jednokratnu pomoć penzioneri su dobili u novembru 2017. godine, a jedan od uslova za isplatu bio je da je penzioner primio oktobarsku penziju. Očekuje se da će tako biti i sada, odnosno da će pravo imati oni korisnici koji su u evidenciji Fonda PIO, a ne i oni koji su u proceduri dobijanja penzije, pišu Novosti.


U 2016. godini je za tu namenu izdvojeno oko 8,5 milijardi dinara za sve penzionere, dok je 2017. godine za tzv. jednokratnu pomoć dato 8,85 milijardi iz državne kase. Računica je da bi se moglo očekivati da, zbog manjeg broja korisnika, a ukoliko se isti iznos i sada izdvoji, penzioneri dobiju oko 7.000 dinara.

U nedavno usvojenim izmenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju stoji da će Vlada utvrđivati kada je ta pomoć neophodna za većinu korisnika, kao i iznos koji će im biti isplaćivan, ali se već može čuti da su moguće isplate u proleće i na jesen.

Na taj način će novac namenjen penzijsko-invalidskom osiguranju moći da se koristi i za isplatu novčane pomoći penzionerima sa najnižim primanjima.

Đuro Perić, predsednik Saveza penzionera Srbije, smatra da je dobro što je novčana pomoć sada posebna kategorija, jer će to biti spasonosno za penzijski sistem.

„Visina penzije mora da zavisi od onoga što ste uplaćivali i od dužine te uplate, a ne da bude socijalna kategorija“, rekao je Perić za Novosti.

„Ako se to prihvati kao trajno rešenje, trebalo bi onda odatle izuzeti one korisnike koji, na primer, imaju i primanja iz inostranstva. Susedne zemlje su na taj način uredile sistem da pomoć dobijaju oni kojima je stvarno neophodna.“

Ministar finansija u Vladi Srbije Siniša Mali izjavio je da će penzije biti veće od 8 do 13,3 odsto svim penzionerima. On je objasnio da je dobijena saglasnost MMF-a da se povećaju penzije i za penzionere sa najnižim penzijama do 32.285 dinara za pet odsto.

„Od 2019. godine biće definisan novi sistem indeksacije penzija, koji će se primenjivati od 2020. godine“, rekao je Mali.

Istog dana, 5. oktobra, kada je objavljena ova nezvanična vest, preneta je i vest da je Aleksadar Vučić, predsednik Srbije rekao da se pored povišice koja penzionerima sleduje ove godine, razmatra i mogućnost isplate jednokaratne pomoći.

„Za mesec dana moći ćemo da kažemo da li će moći da se obezbedi ta isplata“, rekao je Vučić novinarima u Beogradu.

Predsednik je izneo podatak da oko 72 odsto penzionera u Srbiji živi teško. Važno je, smatra, da oni budu nešto zadovoljniji i da osete rezultate reforme.


Komentar Penzina:

Iako pretpostavljamo da će već sam naslov naljutiti mnoge, odlučili smo se za njega jer smatramo da je to suština koja se ne samo ne spominje, već se ona vešto kamuflira parolama o pomoći ugroženima. A šteti nam svima običnim smrtnicima u Srbiji.

Penzijski sistem Srbije nije osmišljen kao pomoć države najstarijima i nemoćnima već kao način da zaposleni, u vreme dok rade, doprinosima obezbede sebe za stare dane. Predviđeno je bilo da se penzije usklađuju dva puta godišnje sa kretanjem potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci.

Usvojenim izmenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, član kojim se ovo reguliše je promenjen. Dodaje se da će „do dostizanja finansijske održivosti sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, penzije usklađivati na način utvrđen propisima kojima se uređuje budžet i budžetski sistem“. U prevodu, od zakonom propisanih usklađivanja neće biti ništa. (Od 2014. godine, iako je to značilo kršenje Zakona o PIO, ovo usklađivanje nije vršeno čime su svi penzioneri u Srbiji oštećeni.)

Onda se i „nezvanično“ i od predsednika Srbije saznaje da će se umesto usklađivanja za sve, uvesti pomoć za neke. Ne samo da je uvredljivo – nekome oduzmete pravo na nešto, pa mu obećate pomoć – već i obesmišljava u potpunosti sistem.

Kako će ikad srpski sistem penzijskog i invalidskog osiguranja dostići „finansijsku održivost“ ako današnji zaposleni ne vide smisao u uplaćivanju više od obaveznog minimalnog doprinosa?

Slično ovome, već odavno se naknada za nezaposlene isplaćuje u istom iznosu za sve bez obzira na to koliko je neko izdvajao kao doprinos za slučaj nezaposlenosti. Iznos se menja periodično, a ne prema izdvojenim doprinosima. Zato i nije čudno što se spominje da bi obaveza uplaćivanja upravo ovog doprinosa mogla biti (prva) ukinuta. Kad se nešto obesmisli, lako ga je ukinuti.


Izvori vesti: NovostiNovosti
Fotografija: Marko Nikolajević za Penzin