Početna Magazin Godine Osobe sa demencijom koje izgube moral, izgube i identitet

Osobe sa demencijom koje izgube moral, izgube i identitet

Osobe sa demencijom koje izgube moral, izgube i identitet

Gubitak morala jeste ono što kod ljudi bliskih osobi sa demencijom izaziva ustisak da ona više nije svoja, da je izgubila svoj identitet, navodi se u istraživanju koje je objavljeno u časopisu Psychological Science.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija iz teksta: Lutanje dementnih osoba

Psiholog Nina Strominger sa Univerziteta Djuk i filozof Šon Nikols sa Univerziteta Arizone, sproveli su istraživanje sa srodnicima osoba koje boluju od Alchajmerove bolesti, frontotemporalne vrste demencija (FTD) i amiotrofične lateralne skleroze (ALS).

Osobe sa ALS (koja se naziva još i Šarkoova ili Lu Gerigova bolest) predstavljale su grupu za poređenje. Kod frontotemporalne demencije, najčešće vrste demencije posle Alchajmerove bolesti, prefrontalna disfunkcija dovodi do nedostatka morala (neiskrenost, zanemarivanje društvenih normi o gubitak empatije).

Supružnici i deca obolelog popunili su upitnike o simptomima pacijenta koji su obuhvatali i pitanja o gubitku sećanja, o crtama ličnosti i moralnom karakteru osobe kao i o promanama koje su usledile nakon pojave bolesti, o kvalitetu odnosa sa obolelom osobom i, na kraju, o njihovom shvatanju identiteta te osobe.

Doživljaj raspada ličnosti obolele osobe vezuje se prvenstveno za promenu morala, zaključak je ovog istraživanja.

Primat morala, kao određujućeg faktora identiteta, bio je tačan čak i kada nedostatak morala nije bio dominantna karakteristika bolesti. Drugi kognitivni nedostaci, uključujući i gubitak pamćenja, nisu imali merljiv uticaj na postojanost identiteta.

Rezultati pokazuju i da shvatanje porodice da je došlo do promene ličnosti, njihov osećaj da draga osoba ili nestaje ili je već nestala, da je to glavni uzrok pogoršanja porodičnih odnosa u slučajevima demencije.

Ovi zaključci, kako ističu istraživači, daju doprinos davnašnjim filozofskim pitanjima na temu prirode identiteta, ukazujući da je moralni kapacitet važniji od sećanja ili emocionalnog sistema za očuvanje sopstva.