Neplaćeni rad – skoro 22 odsto BDP-a

Neplaćeni rad ima svoju vrednost koja je merljiva. On čini skoro 22 odsto BDP-a. Neplaćeni rad – poslovi u domaćinstvu, briga o porodici, nega starih i bolesnih, uglavnom obavljaju žene u Srbiji.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ovo je pokazala analiza predstavljena na završnoj konferenciji „Rodno odgovorno upravljanje – preraspodela neplaćenog rada“.

95% žena skraćuje radno vreme zbog brige o porodici

Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Srbije i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost naglasila je da je Srbija druga zemlja u svetu koja je sprovela ekonomsku analizu neplaćenih poslova staranja o porodici i u domaćinstvu.

Ova analiza je urađena u saradnji sa UNDP i Vladom Velike Britanije. Cilj je da se poboljša kvalitet života žena. Teži se, takođe, da se učini više kada je u pitanju ravnopravna raspodela neplaćenog rada.

“Kada smo počeli ovaj projekat, svi su nas neobično gledali smatrajući da je prirodno i normalno da žena kuva, pere i pegla u domaćinstvu, da brine o deci, starima, bolesnima i da zbog toga skraćuje svoje radno vreme.“

Briga o deci i porodici je razlog koji 95 odsto žena navodi kao razlog za skraćeno radno vreme. Sa druge strane, samo četiri odsto muškaraca traži isto, navela je Zorana Mihajlović.

Ovakvi projekti su način da se borimo protiv stereotipa, rekla je. Oni su način kako da animiramo očeve da se više uključe u roditeljstvo. Takođe, to je način kako da napravimo balans u obavljanju neplaćenog rada. Trenutno, žene su te koje 20 odsto svog vremena provode u neplaćenim poslovima, rekla je Mihajlović.

“Očekujem da iz ovoga proizađu određene odluke, da budu deo zakona i da nastavimo dalje zajedno da radimo na stvaranju rodno ravnopravnog društva“, poručila je Mihajlović.

Žene vekovima rade besplatno

Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog rekla je da se vekovima smatralo da žena nemaju nikakva prava – na novac, na glas, na izbor…

Žene vekovima rade besplatno i doprinose bruto domaćem proizvodu. Niko ih, rekla je Čomić, ne pita kada je dogovoreno da je neplaćeni rad žena nešto što se podrazumeva.

Neplaćeni rad ima svoju vrednost

Zamenica ambasadorke Ujedinjenog Kraljevstva u Srbiji Rebeka Fabrici rekla je da je projekat pokazao da neplaćeni rad, koji uglavnom obavljaju žene, ima svoju vrednost. On iznosi 9,2 milijarde evra, odnosno 21,9 odsto BDP.

“Ravnopravna raspodela ovog posla, kao i podrška institucija kroz usluge, dovešće do osnaživanja žena, ali i do opšteg ekonomskog i društvenog razvoja“, rekla je Fabrici.

“Bez jednake podele rada ne može se govoriti o istinskoj rodnoj ravnopravnosti, a bez rodne ravnopravnosti ne može se govoriti o prosperitetnom društvu“, zaključila je Fabrici.

Rodni stereotipi određuju ko obavlja neplaćeni rad

Milana Rikanović, direktorka Agencije UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u Srbiji rekla je da je, kada se govori o neplaćenom radu, važno razumeti koji rodni stereotipi postoje u društvu vezano za brigu o porodici i domaćim poslovima.

“Moramo da se više angažujemo na uključivanju muškaraca u roditeljstvo i kućne poslove, da uvodimo nove sisteme podrške koji bi doprineli preraspodeli neplaćenog rada. Želimo da pokažemo da su rešenja tu, nadohvat ruke. Želimo da pružimo sisteme podrške donosiocima odluka“, rekla je Rikanović.

Projekat „Rodno odgovorno upravljanje – preraspodela neplaćenog rada“ realizovali su Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost i UN Women. Ovaj projekat je realizovan uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i britanske ambasade u Srbiji.

Izvor: RTV

Podsećamo: