Početna Magazin Godine Društvo Neočekivano povećanje stope smrtnosti među američkim sredovečnim belcima

Neočekivano povećanje stope smrtnosti među američkim sredovečnim belcima

Neočekivano povećanje stope smrtnosti među američkim sredovečnim belcima

Ekonomista Angus Diter, dobitnik Nobelove nagrade 2015, sa svojom suprugom En Kejsi došao je do slučajnog i zapanjujućeg otkrića: stopa smrtnosti među američkim belcima, starosne grupe od 45 do 54 godine, porasla je za 22 odsto!

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija iz teksta: Detroit, grad koji je bankrotirao

Nakon godina opadanja, stopa smrtnosti američkog belog stanovništva bez visokog obrazovanja, starosne grupe od 45 do 54 godina, porasla je tokom poslednje decenije, navodi se u istraživanju objavljenom u Proceedings of National Academy of Sciences – PNAS. To se dešava istovremeno sa daljim opadanjem stope smrtnosti crnog i hispano stanovništva te starosti, kao i sa opadanjem stope smrtnosti kod belaca starosne grupe od 65 do 74 godine (pad od dva odsto).

Ekonomisti – Angus Diton, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2015. godine i njegova supruga En Kejs, oboje sa Prinstona, došli su do ovih zaključaka slučajno, dok su proučavali nacionalne skupove podataka o smrtnosti, nivoima bola, invalidnosti i bolesti, kao i nivoe sreće i broj samoubistava.

Utvrdili su da je stopa smrtnosti kod belog stanovništva koje nije nastavilo sa školovanjem nakon srednje škole, između 1999. i 2013. godine porasla za 134 smrtna slučajeva na 100.000 stanovnika, što predstavlja porast od 22 odsto. Da je stopa smrtnosti nastavila da opada istom brzinom kao u periodu od 1979. do 1998. godine, bilo bi pola miliona smrtnih slučajeva manje u periodu od 1999. do 2013. godine.

„Ova promena (…) svojstvena je Sjedinjenim Američkim Državama: nijedna druga bogata zemlja nije doživela sličan preokret“, kažu ovi naučnici.

Stopa smrtnosti kod belog stanovništva (415 na 100.000) ostaje niža u odnosu na stopu smrtnosti kod crnaca (581), ali je sada mnogo veća nego kod latino stanovništva (262).

Ovaj fenomen se pripisuje samoubistvima, korišćenju droga i alkoholizmu (hroničnim bolestima jetre i cirozi). Ovi problemi su smanjeni kod crnaca i stanovništva hispano porekla.

Naučnici su razmatrali niz mogućih objašnjenja, uključujući i razlike u broju prepisanih lekova protiv bolova i njihovu zloupotrebu, kao i stav belaca po pitanju njihove finansijske budućnosti koji je sad više pesimistički nego ranije. Međutim, ovim faktorima ne može u potpunosti da se objasni fenomen.

Analizirali su loše zdravstvene pokazatelje i otkrili da su sredovečne osobe, za razliku od mlađih i starijih, prethodnih godina mnogo više prijavljivale da ih nešto boli. Trećina ove starosne grupe tvrdila je da je patila od hroničnog bola u zglobovima – u periodu od 2011. do 2013. godine, a jedna od sedam osoba rekla je da je patila od ishijalgije. Manje obrazovane osobe žalile su se češće na bol i bile su lošijeg opšteg zdravstvenog stanja.

Slabije obrazovani belci bili su i u većim finansijskim nevoljama. Tokom perioda koji je proučavan, prihodi, posmatrani nakon prilagođavanja inflaciji, smanjili su se za 19 odsto.

Zabeleženo je uporedo povećanje broja belih osoba sa mentalnim bolestima i povećanje broja onih koji imaju poteškoća u socijalizaciji.

Stope smrtnosti su povećane istovremeno sa bolom, lošim zdravstvenim stanjem i finansijskim nevoljama, zaključili su naučnici. To su činioci kojima se može objasniti povećanje smrtnih slučajeva usled samoubistava i usled bolesti zavisnosti.