Početna Magazin Godine Ekonomija Nemački ministar i sindikati digli prvi ozbiljan glas protiv TTIP

Nemački ministar i sindikati digli prvi ozbiljan glas protiv TTIP

Nemački ministar i sindikati digli prvi ozbiljan glas protiv TTIP

Potpredsednik nemačke vlade, ministar ekonomije i šef socijal-demokratske partije (SPD) iz koje dolazi i Angela Merkel, Sigmar Gabrijel, podigao je glas protiv tajnovitog međunarodnog trgovinskog koncepta koji se priprema daleko od očiiju javnosti – TTIP-a. Pridružio mu se i sindikalni lider pozivajući na više poštene trgovine, umesto samo slobodne trgovine…

On je u intervjuu kritikovao izjave Angele Merkel da će do kraja 2016. godine „bez obzira na sve okolnosti“ završiti pregovore o Transatlantskom trgovinskom i investicionom partnerstvu (TTIP) između SAD i EU.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

– SPD neće biti deo lošeg dogovora. Nikada neću odobriti sporazum koji podržava pravo kompanija da tuže države netransparentnim privatnim komercijalnim sudovima – rekao je Gabrijel.

Dodao je i da neće odobriti bilo kakav sporazum koji je ispod standarda koje uključuje novi sporazum između EU i Kanade (Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum), a koji je nedavno odobrio i Saavet Evrope i Evropski parlament.

– Ako Amerikanci budu insistirali na tome da sporazumom ne moraju da uključe evropske kompanije na svojim javnim tenderima, ceo TTIP će pasti – upozorio je.

Na njegove reči nadovezao se i lider Konfederacije nemačkih trgovačkih sindikata, Rajner Hofman, koji je tražio da se prekinu pregovori o TTIP-u:

– TTIP u formi koju vidimo u pregovorima nikada neće dovesti do uspeha. Potrebno nam je više poštene trgovine umesto više proste slobodne trgovine.

Holandski Grinpis upozorio je da će TTIP ugroziti poslove, borbu protiv klimatskih promna, bezbednost hrane i pravo privatnosti na internetu. Takođe, nije jasno odakle su uopšte došli neki delovi sporazuma, ko ih je napisao, ko predložio…

O TTIP-u se pregovara između SAD i EU već tri gdine – od 2013. godine, i od početka ove pregovore prate tajnovitost i kontroverze. Naročito zabrinjava ideja sporazuma da se pod njim osnivaju i međunarodni sudovi na kojima korporacije imaju pravo da tuže države „ako ugrožavaju ili sprečavaju poslovanje“. Drugim rečima, na primer, Monsanto bi mogao kao korporacija da tuži državu Srbiju zato što ona zabranjuje GMO koji Monsanto prodaje.

Time bi se korporativni kriterijumi stavili iznad kriterijuma naroda jedne države, a svojim potpisom države potpisnice i formalno bi izgubile primat u međunarodnim odnosima koji bi prešao na korporacije, prenosi RT.