Loši odnosi sa majkom i braćom i sestrama – depresija u srednjem životnom dobu

Rezultati novog istraživanja ukazuju na to da postoji veza između zategnutih odnosa sa majkom i braćom i sestrama, sa jedne, i depresije u srednjem životnom dobu, sa druge strane.

Odnosi sa majkom i braćom i sestrama menjaju se kako odrastamo i zasnivamo sopstvene porodice. Kvalitet tih odnosa, međutim, i dalje utiče na naše zdravstveno stanje.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Istraživanje objavljeno u časopisu Social Sciences ustanovilo je da odnosi koje osoba ima sa braćom i sestrama, majkom i bračnim partnerom imaju sličan uticaj na zdravsveno stanje te osobe. Nijedna od ovih veza nema jači uticaj u odnosu na druge.

Istraživački tim je koristio podatke prikupljene kroz Studiju razlika u porodici. Njihova analiza je obuhvatila 495 odrasle dece u okviru 254 porodica. U većini porodica, više braće i sestara je učestvovalo u istraživanju.

„Naučnici koji se bave porodicom usredsredili su se na odnos imeđu supružnicima“, kaže Megan Giligan. Ona je docent na studijama ljudskog razvoja i porodice na Državnom univerzitetu Ajova i vodeći naučnik na ovom istraživanju.

Naučnici su putem anketnih pitanja merili simptome depresije i napetost među članovima porodice. U ovom naučnom radu, Giligan i njene kolege su objasnile da su očekivali da će sve tri vrste veza (sa supružnikom, majokom ili braćom i sestrama) moći da predvide simptome depresije. Takođe su mislili da će se uticaj razlikovati samo u zavisnosti od jačine veze.

Stres srednjeg životnog doba

Srednje životno doba je često okarakterisano kao stabilno doba bez mnogo događaja. Međutim, u stvarnosti, to je vreme promena i prelaza za mnoge ljude. Na primer, starija deca možda napuštaju roditeljski dom, dok ostrelim roditeljima sve izrazitije treba pomoć.

Pored toga, naučnici znaju da osobe u srednjem životnom dobu često jače reaguju na sukob u porodici nego što je to slučaj sa mlađim ili starijim odraslim osobama.

Iako je bilo dosta istraživanja o mladim porodicama i kasnijoj porodičnoj dinamici, postoji velika praznina kad je u pitanju srednje životno doba.

Srednje životno doba je period kada se braća i sestre ponovo zbližavaju dok se spremaju za pružanje pomoći roditeljima. Zato je to presudno vreme kada u ovim porodičnim odnosima može doći do veće napetosti, zategnutosti, nesloge…

Imajući u vidu mogućnost izraženijeg sukoba sa majkom ili braćom i sestrama u vezi sa ovim promenama u srednjem životnom dobu, važno je razumeti posledice tih negativnih odnosa na naše psihičko stanje.

Na depresiju u srednjem životnom dobu ne utiču samo veze sa partnerom

„Postoji pretpostavka da, kako se krećemo kroz život, tako ostavljamo sve druge veze – sa roditeljima i braćom i sestrama, iza sebe. Međutim, nije tako. Njih nosimo sa sobom.“

Odnos između majki i ćerki ima još veći značaj. Istraživanje pokazuje da su zategnuti odnosi između majki i odrasle dece jači predskazivač depresije kod ćerki nego što je slučaj kod sinova. Rod, međutim, ne čini razliku kada su u pitanju odnosi sa bračnim partnerom i braćom i sestrama. Megan Giligan kaže da to ima smisla na osnovu njenih prethodnih istraživanja.

„Znamo da majke i ćerke u odrasloj dobi imaju najjače, ali i najkonfliktnije veze. Ove veze su zaista veoma intenzivne“, objašnjava Giligan.

„Kasnije u životu, odrasla deca počinju da više brinu o svojim roditeljima. Ćerke su, naročito, veoma često negovateljice svojih majki.“

Važno je primetiti da naučnici nisu našli značajnu razliku uticaja veze sa bračnim partnerom, majkom, ili braćom i sestrama. Giligan kaže da bi terapeuti, umesto što se usredsređuju isključivo na bračnog partnera, trebalo da se raspituju i o drugim izvorima stresa u porodici.

„Ovi nalazi pokazuju da mi istovremeno upravljamo drugim porodičnim vezama i ne doživljavamo ih izolovano jedne od drugih. Doživljavamo ih istovremeno“, kaže Giligan.

„Stres koji ljudi doživljavaju može biti posledica odnosa sa supružnikom. Međutim, može se takođe dogoditi da se ljudi svađaju sa braćom i sestrama ili preživljavaju veliku napetost u odnosu sa majkom čak iako imaju 50 godina“, zaključuje Giligan.

Izvori: Državni univerzitet Ajove, Social Sceinces (istraživanje)
Fotografija: Borba ždralova, Chris Sabor za Unsplash

Mogu vas zanimati i tekstovi: