Početna Magazin Godine Lekovi za epilepsiju pojačavaju plastičnost mozga?

Lekovi za epilepsiju pojačavaju plastičnost mozga?

Lekovi za epilepsiju mogli bi da povećaju plastičnost mozga odraslog čoveka, što bi doprinelo boljem učenju. 

Dok smo mladi, naši mozgovi su veoma prilagodljivi. Novi neuroni dobijaju na masi i nove veze slobodno se stvaraju. Uostalom, ljudski mozak ne zna u kakvom okruženju će se roditi: hoće li čovek učiti srpski ili kineski? Hoće li ga učiti da lovi ili da piše muziku? Ali kako starimo i naše mesto u svetu se učvršćuje, to se dešava i sa našim mozgovima.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Za New Scientist, Helen Thompson piše o čudesnom istraživanju kojim se nastoji da se pronađe lek koji će naše mozgove vratiti u fleksibilnije stanje. Ako istraživanje uspe, moglo bi da nam omogući da i pod stare dane učimo kao da nam je pet.

Naučnici sposobnost mozga da se prilagođava nazivaju „neuroplastičnost„. Ona nije specifična samo za decu (iako su dečji mozgovi više plastični). Istraživači su, kaže Helen Tompson, zaključili da pojavu pojačane neuroplastičnosti mogu da pokrenu određeni lekovi koji se obično koriste za lečenje epilepsije i bipolarnog poremećaja.

Kada je bio dat maloj grupi odraslih i testiran uporedo sa placebom, lek je omogućio nekim ljudima sticanje sposobnosti da savršeno prepoznaju tonove. „Izabrali su prepoznavanje tonova zato što je to retka sposobnost i obično se viđa samo kod nekih ljudi koji su počeli da uče muziku pre šeste godine. Ne postoje ubedljivi primeri odraslih koji su tu sposobnost stekli, iako ljudi koji su trenirali sluh mesecima mogu da steknu određenu sposobnost da identifikuju tonalitete“.

Ako vas ovakva istraživanja uznemiravaju, utešite se činjenicom da se istraživači isto tako osećaju, te zato ovome obazrivo pristupaju.
„Mozak zatvara određene periode sa dobrim razlogom – bilo bi katastrofalno da se intenzivno premrežava do kraja života. Henš (jedan od naučnika) kaže da bi bio veoma obazriv kod testiranja uticaja Valproata (vrsta leka) na ljude da on nije već odobren u tretmanu poremećaja raspoloženja i epilepsije.

Henš kaže: „Ne otvaramo mozak da bi smo ga prepakovali. Pojačavamo njegov potencijal za plastičnost – što, kada se kombinuje sa treningom, može da se manifestuje promenama koje želimo da vidimo.“