Kvalitetan med se izvozi, a uvozi falsifikovani

Dok kvalitetan med šaljemo na strana tržišta, u Srbiju uvozimo jeftin, falsifikovani „med“ – med koji to nije. Ako se kupuje med koji nije domaći, treba obratiti pažnju na zemlju porekla.

Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) Rodoljub Živadinović izjavio je da je Srbija izvezla 2.700 tona meda. Međutim, uvezla je čak 600 tona meda znatno slabijeg kvaliteta. Po prvi put je uvezena tako velika količina meda, uz opravdanje uvoznika da nemamo dovoljne količine domaćeg proizivoda.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Živadinović se pita koji je to med izvezen na najprobirljivija tržišta. Navodi da postoji želja za velikom zaradom, jer je značajna razlika između cena uvoznog i izvoznog proizvoda. Evropski kupci naš med plaćaju 7,4 evra po kilogramu, dok naši uvoznici kupuju med za 1,7 evra.

Potrošači bi trebalo dobro da se informušu pre nego što se odluče na kupovinu ovog proizvoda, naglašava Živadinović. Posebno treba obratiti pažnju o zemljama porekla uvezenog meda.

Analizom osnovnih fizičko-hemijskih parametara po pravilniku može se otkriti da li je reč o „falš“ proizvodu u nekim slučajevima. Međutim, neki zahtevaju složenije analize i skuplju opremu.

Porast količine falsifikovanog meda

Porast proizvodnje falsifikovanog meda se dešava u čitavom svetu. Postoje zemlje čija je državna strategija da proizvode takav med. Živadinović objašnjava da „neke od najvećih država u svetu“ svojim kupcima ostavljaju mogućnost narudžbine meda koji žele i u količinama koje žele. Isporuka tog proizvoda je trenutna. Takav proizvod zadovoljava osnovne standarde kvaliteta, ali se sofisticiranijim analizama pokazuje da to ipak nije prirodan med.

Na tržištu Srbije se nalazi mnogo meda „koji uopšte nije video pčele“. Takođe, u godinama kada su prinosi slabiji, takav med se nerovatno brzo rasprostranjuje zemljom.

Prinosi meda u Srbiji nisu veliki, variraju između šest i 12.000 tona meda godišnje. Broj registrovanih košnica je 1,3 miliona i oko 12.000 registrovanih pčelara.

„Pravi med se ili izveze ili ga jednostavno nema dovoljno na tržištu, pa falsifikatori koriste priliku da zarađuju enormne sume novca“, rekao je Živadinović.

Šta je kvalitetan med i kako se obeležava

Kvalitetan med je proizvod pčela, bilo da je reč o nektarnom ili medljikovcu. Medljikovac je med koji nije od nektara, već od medljike ili medne rose. Kako su za „Politiku“ objasnili stručnjaci sa Hemijskog fakulteta, proizveden je prema principima dobre pčelarske prakse. Ne sadrži kontaminente (ostatke pesticida, teških metala, drugih zagađujućih supstanci). Ukus i miris su svojstveni biljnom poreklu od kojeg je med sačinjen.

Monoflorni med je posebno cenjen, a raste i popularnost medljikovca u poslednje vreme.

Med se označava u skladu sa Pravilnikom o kvalitetu meda i drugih proizvoda pčela i Pravilnikom o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane.

Deklaracija sadrži podatke o poreklu meda (cvetni/nektarni ili medljikovac) i o načinu proizvodnje (vrcani, ceđeni, filtrirani i drugo). Kada se radi o mešavinama meda, navodi se da li med potiče iz zemalja EU ili zemalja koje nisu članice unije. Pored toga, mogu se navesti i dodatni podaci o biljnoj vrsti, regionalnom poreklu ili podaci o nekim posebnim karakteristikama.

Povoljni klimatski uslovi i raznovrsni biljni svet obezbedili su da med iz Srbije bude vrhunskog kvaliteta.

Izvor: Politika