Kovačević: Opet od penzija

Ekonomista Milan R. Kovačević, za rubriku „Među nama“ dnevnog lista Politika piše o „zaboravljanju“ penzijskog osiguranja. Prenosimo tekst.

Šta penzijski sistem
treba da bude i šta je bio?

Ustav Srbije je penzije utemeljio na penzijskom osiguranju uređenim zakonom kojim je regulisano da se plaćanjem penzijskog osiguravanja stiču starosne i invalidske penzije. Propisan je i odnos u kome se plaćanjem doprinosa stiče odgovarajući iznos mesečne penzije.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Sadašnji penzioneri pamte i kad je uplaćivano više doprinosa nego što je isplaćivano penzija. Višak je trošen za mnoge investicije u lečilišta i banje, kao i za druge svrhe. Država i prikuplja sve dažbine da bi svima pružila pogodnosti.

Šta je penzijski sistem danas?

Sad smo u drugačijoj situaciji. Relativno manji broj zaposlenih osigurava penzije plaćajući doprinose, a više je penzionera i penzija. Naplaćeni doprinosi su nedovoljni za isplatu tekućih penzija.

Za tu svrhu, Ustav je i obavezao i da se država Srbija stara o ekonomskoj sigurnosti penzionera, pa se iz budžeta, od javnih prihoda u čijem prikupljanju učestvuju i penzioneri, deo koristi za subvencionisanje penzija, a vlada je zakonom obavezana da namiri penzije koje ne isplati penzijski fond.

Ali to nije urađeno u slučaju više godina neisplaćivanog dela penzija. Deljene su „pomoći“ svim penzionerima, što je rušilo poverenje građana u sistem penzijskog osiguranja.

A penzionerima bi trebalo čuvati osigurane penzije. Svima ostaje njihova zarada po plaćanju poreza.

Odvojeno, solidarnost zahteva da i svim siromašnim stigne socijalna pomoć. Ali penzioni fond sad pokriva i značajan iznos nekih drugih isplata osim penzija, a time se slabi penzijski sistem.

Jedva je uvedeno neko usklađivanje iznosa mesečnih penzija jednom godišnje, pa će nastaviti opadanje penzija u odnosu na zarade, iako su prosečne penzije već ispod polovine prosečnih zarada.

A i penzioneri plaćaju u budžete iste poreze na imovinu i na trošenje penzija. Dobar deo penzija odlazi preko svih tih poreza u budžete, pa su subvencije za penzije samo povraćaj dela tih uplata, te je uvredljivo smatrati ih socijalnim davanjem penzionerima.

Porezi na zarade iste,
smanjen doprinos za penzije

Poslednjih godina sve veći deo penzija pokriva naplaćeni doprinos za penzije. Poverenje svih poreskih obveznika u državu je važno, a lakše se podnosi plaćanje doprinosa za sticanje penzije, nego porez za finansiranje opšteg dobra, iako očuvanje penzijskog osiguranja omogućuje bolje uslove svim građanima.

Porezi na zarade su od 10 do 20 odsto, a doprinos za penzije je bio 26 procenata od zarade. U ovoj godini je samo doprinos za penzije umanjen za pola procenta, a porezi i ostali doprinosi su ostali isti.

Budžeti su prešli čak na suficite, a penzijski fond je u deficitu, ali se opet poseže samo za novcima doprinosa za penzije. Penzioneri su slabašni pa će sve istrpeti.

Aktivni i zaposleni se ne zapitaše šta će biti sa njihovim budućim penzijama, ukoliko se nastavi ovakvo „zaboravljanje“ penzijskog osiguranja i penzionerima bude udeljivana „pomoć“.

U Francuskoj se celo društvo bori za bolje penzijsko osiguranje.

Dr Milan R. Kovačević

Izvor: Politika
FotografijaTaking the Time, Tambako The Jaguar

* Podnaslove je dodala redakcija portala Penzin.rs

Podsećamo na tekst: