Početna Magazin Godine Internet (veb) pristupačnost – Prilagođavanje sajta slepim i slabovidim osobama

Internet (veb) pristupačnost – Prilagođavanje sajta slepim i slabovidim osobama

Internet (veb) pristupačnost – Prilagođavanje sajta slepim i slabovidim osobama

Da bi slepe i slabovide osobe koristile internet potrebno je ispuniti nekoliko tehničkih i dizajnerskih uslova kako bi sajtovi bili prilagođeni i iskustvu ovih korisnika. Tako prilagođene sajtove nazivamo pristupačnim. Koliko o tome znaju oni koji sajtove prave i održavaju?

„Da bi se veb sajt mogao nazvati pristupačnim svi korisnici moraju biti u mogućnosti da pristupe svim njegovim delovima. To ne znači da svi moraju doživeti isto korisničko iskustvo, ali znači da ne bi trebalo da postoji nijedna funkcionalnost ili deo sadržaja koji je nedostupan bilo kome bez obzira na njegovu invalidnost, uređaje i veb čitače koje koristi ili okruženje iz kog pristupa.“

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ovako veb pristupačnost opisuje Žarko Lalatović u „Priručniku za veb prisptupačnost“ koji je objavila Specijalna biblioteka za slijepa i slabovida lica Republike Srpske. Penzin prenosi delove tog dokumenta kako bi promovisao ovu temu u javnosti, a naročito u stručnoj javnosti, to jest, među programerima i veb dizajnerima, koji bi ovaj koncept trebalo da primene u svom radu:

  • Zašto je veb pristupačnost bitna?
  • Postojeća zakonska regulativa i preporuke
  • Tipovi vizuelnih identiteta i prepreke za korišćenje interneta.

Veb pristupačnost, Žarko Lalatović

Zašto je veb pristupačnost bitna?

Većina veb sajtova u našem okruženju ima prepreke koje otežavaju osobama sa invaliditetom da ih koriste, odnosno veći deo sadržaja na internetu može se samo delimično, ili se ne može uopšte, koristiti pomoću asistativnih tehnologija kao što su čitači ekrana. Nažalost, to predstavlja veliku prepreku za slepa lica, pogotovo što se većina informacija danas dobija putem interneta, koji je najbrži i najjednostavniji način za informisanje.

Ako sve više veb sajtova postane pristupačno, osobe sa invaliditetom će moći da koriste i doprinose više vebu. Takođe, na taj način aktivnije će učestvovati u dešavanjima iz svoje okoline i sveta. Tako će se smanjiti njihova izolovanost i otuđenost iz svakodnevnog života.

Postojeća zakonska regulativa i preporuke

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom u članu 8, tačka 2, stav g, navodi prava invalida na pristupačnost i informacije:

– Promovisanje pristupačnosti osobama sa invaliditetom novih informacionih i komunikacijskih tehnologija i sistema, uključujući internet.

Dakle, u citiranom članu Konvencije jasno je navedeno da invalidi imaju pravo na korištenje tehnoloških dostignuća koja im olakšavaju korišćenje veba. Takođe, treba neizostavno navesti i Standardna pravila UN-a o izjednačavanju mogućnosti za osobe sa invaliditetom (rezolucija 48/96). Ova pravila nisu pravno obavezujuća, ali moralno jesu. Naveden je dio člana koji se odnosi na predmet manifesta gde se izričito kaže da:

– Države „trebaju razviti strategiju kojom će informacione usluge i dokumentaciju učiniti pristupačnim različitim kategorijama osoba sa invaliditetom. Brajevo pismo, zvučni snimak i druge odgovarajuće tehnologije treba koristiti da bi se osigurala dostupnost pisanih informacija i dokumentacije osobama s oštećenjima vida.“

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (čl. 19.) navodi da svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, kao i pravo da traži, prima i širi obaveštenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.

Evropska konvencija o ljudskim pravima u članu 10. kaže da svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu posedovanja sopstvenog mišljenja, primanja i saopštavanja informacija i ideja.

Konvencija UN za zaštitu i promovisanje prava i dostojanstva osoba sa invaliditetom uređuje pristupačnost okruženja i mobilnost osobama sa invaliditetom kao i pristupe informacijama i komunikacijama. Odredbe ove konvencije uređuju mere kojima se u praksi ostvaruju prava na slobodu kretanja i izražavanja osobama sa invaliditetom.

Tipovi vizuelnih invaliditeta i prepreke za korišćenje interneta

Slepilo

Da bi koristile veb, slepe osobe se oslanjaju na čitače ekrana – softver koji čita tekst koji se šalje na monitor i prosleđuje ove informacije do sintetizatora govora ili do brajevog retka. Neki slepi ljudi koriste tekstualne veb pretraživače kao što je Lynx ili govorne veb pretraživače, umesto pretraživača sa grafičkim korisničkim interfejsom u kombinaciji sa čitačem ekrana. Slepi moraju koristiti strategije za brzu navigaciju kao što je prolaženje kroz naslove ili linkove na veb strani pomoću tastera „Tab“ umesto da čitaju svaku reč redom.

Primeri prepreka koje slepi ljudi susreću na internetu:

  • slike koje nemaju alternativni tekst;
  • kompleksne slike (dijagrami ili grafikoni) koje nisu adekvatno opisane;
  • video koji nije opisan u tekstu ili kroz audio zapis;
  • tabele koje nemaju smisla kada se čitaju redom (u linearizovanom ili obrascu ćelija po ćelija);
  • okviri koji nemaju „noframe“ alternative ili koji nemaju sadržajne nazive;
  • forme kroz koje se ne može kretati pomoću tastera „Tab“ u logičnom redosledu ili kojima su polja loše označena (pomoću „label“ elemenata);
  • „Flash“ sadržaj koji nije pristupačan;
  • delovi stranice koji nisu pristupačni pomoću tastature

Slabovidost

Postoje mnogi oblici slabovidosti, npr. slaba oštrina vida, suženi vid, mogućnost da se vide samo spoljni obodi vidnog polja, zamagljeni vid… Da bi koristile veb, neke slabovide osobe koriste posebno velike monitore i povećavaju veličinu sistemskih fontova i slika. Drugi koriste softversko uveličavanje (delova) ekrana. Neke osobe koriste posebne kombinacije boja teksta i pozadine, kao što je žuti font na crnu pozadinu.

Prepreke koje slabovide osobe mogu susresti na internetu:

  • veb stranice sa fiksnim veličinama fontova koje se ne mogu lako izmeniti (povećati ili smanjiti);
  • veb stranice koje su zbog nekonzistentnog rasporeda teške za navigaciju kada se uvećaju, radi gubitka okolnog konteksta;
  • veb stranice ili slike na veb stranicama koje imaju loš kontrast i čiji se kontrast ne može lako promeniti tako što bi korisnik zamenio postojeće definicije stilova (CSS);
  • tekst predstavljen u obliku slika, koji onemogućava prelazak viška teksta u novi red kada se uveća.

Daltonizam

Poremećaj prepoznavanja boja daltonizam je nedostatak osjetljivosti na određene boje. Česti oblici daltonizma uključuju otežano razlikovanje crvene i zelene, ili žute i plave boje. Ponekad daltonizam rezultira nemogućnošću da se vidi bilo koja boja.

Da bi koristile veb, neke osobe koje su daltonisti koriste svoje sopstvene definicije stilova da izmene originalne izbore boja pozadina i fontova.

Prepreke koje osobe koje su daltonisti mogu susresti na vebu podrazumijevaju:

  • boju koja se koristi kao jedini način da bi se naglasio tekst na veb stranici;
  • tekst koji je u neadekvatnom kontrastu sa šemom boja pozadine.

Više o temi internet pristupačnosti čitajte u Priručniku veb pristupačnost Žarka Lalatovića na sajtu Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica Republike Srpske.