Početna Magazin Godine Identifikovan gen koji povezuje strukturu mozga sa inteligencijom

Identifikovan gen koji povezuje strukturu mozga sa inteligencijom

Naučnici su otkrili gen koji povezuje debljinu sive materije u mozgu sa inteligencijom. Ovo bi moglo pomoći da shvatimo osnovu nekoliko psihijatrijskih poremećaja.

Po prvi put, naučnici King’s College-a u Londonu identifikovali su gen koji povezuje debljinu sive materije u mozgu sa inteligencijom. Istraživanje je objavljeno juče, 11. februara, u časopisu Molecular Psychiatry i moglo bi pomoći naučnicima da shvate biološke mehanizme koji se nalaze iza nekih oblika intelektualne ometenosti.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Istraživači su proučavali cerebralni korteks, poslednji sloj, koru ljudskog mozga. On igra ključnu ulogu u pamćenju, pažnji, percepciji, razmišljanju, jeziku i svesnosti. Prethodna istraživanja pokazala su da je debljina cerebralnog korteksa blisko povezana sa intelektualnim sposobnostima, međutim geni još nisu bili identifikovani.

Međunarodni tim naučnika analizirao je DNK uzorke i MRI skenove 1.583 zdrava 14-godišnjaka. Ovi tinejdžeri rešili su i niz testova kojima je određena njihova verbalna i neverbalna inteligencija.

Dr Silvejn Dezriver sa londonskog Kings koledža objašnjava: „Želeli smo da saznamo kako su strukturne razlike u mozgu povezane sa razlikama u intelektualnoj sposobnosti. Genetska varijacija koju smo identifikovali povezana je sa sinaptičkom plastičnošću – načinom na koji neuroni komuniciraju. Ovo bi moglo da nam pomogne da shvatimo šta se dešava na nivou neurona u određenim oblicima intelektualne ometenosti, gde je sposobnost neurona da efikasno komuniciraju nekako ugrožena.“

Dodaje: „Važno je naglasiti da na našu inteligenciju utiču brojni genetski kao i faktori iz okruženja. Gen koji smo otkrili samo objašnjava mali deo razlika u intelektualnoj sposobnosti, tako da to nikako nije gen inteligencije.“

Istraživači su zaključili da tinejdžeri koji su nosioci određene varijacije gena imaju tanji korteks na levoj hemisferi mozga, naročito u frontalnim i temporalnim režnjevima i slabije su prolazili na testovima intelektualnih sposobnosti.

Genetske varijacije identifikovane u ovom istraživanju imale bi, prema procenama, samo mali uticaj na opšti nivo inteligencije. Međutim, rezultati bi mogli imati značajan uticaj na razumevanje bioloških mehanizama koji se nalaze u osnovi nekoliko psihijatrijskih poremećaja, kao što su šizofrenija, autizam – onih gde je glavna karakteristika poremećaja oštećena kognitivna sposobnost.