Hipoteza o baki – Evolucijski značaj baka

„Hipoteza o baki“ tvrdi da bake imaju ulogu u društvu koja pomaže ljudskom rodu da bude ono što jeste.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Antropolozi i evolucioni biolozi su se bavili pitanjem zašto žene prolaze kroz menopauzu, fazu života koja nije svojstvena ni jednoj drugoj vrsti primata. Uostalom, zar ne bi bilo bolje za ljudsku vrstu kada bi žene mogle da nastave da rađaju decu do kraja života? Muškarci, sa druge strane, mogu da se razmnožavaju sve dotle dok mogu da pronađu priliku.

Hipoteza o baki

„Hipoteza o baki“ tvrdi da bake imaju ulogu u društvu koja pomaže ljudskom rodu da bude ono što jeste.

Kristen Houks, antropološkinja sa Univerziteta Juta, vodeći je naučnik istraživanja koje se bavilo ovom hipotezom. Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal Proceedings of the Royal Society 2012. godine. Zaključak naučnika koji su sproveli ovo istraživanje jeste da su nam bake pomogle da razvijemo niz društvenih veština. U te veštine spadaju i one koje su „osnova za razvoj drugih izrazito ljudskih osobina, uključujući povezivanje parova, veći mozak, učenje novih veština i našu sklonost ka saradnji“.

Istraživanje, na čijem sprovođenju su učestvovali i matematički biolog Piter Kim i antropolog Džejms Koksvort, koristilo je kompjuterske simulacije da bi posmatralo uticaj menopuaze na hipotetičke primate. U rasponu od 60.000 godina, naučnici su doveli do toga da hipotetički subjekti primata evoluiraju tako da žive do 60 ili 70 godina (decenijama nakon svog plodnog razdoblja). Na kraju, 43 procenata zrelih ženskih primata je postalo baka.

Bake, važne za opstanak

Iz perspektive opstanka, naučnici su sugerisali da postoji jedan važan aspekt uloge bake. Ako majka koja ima više dece može da očekuje pomoć, veće porodice postaju održivije. Naučnici su otkrili da bake mogu pomoći porodicama tako što će biti pomoćne negovateljice, ali i tako što će pomoći u sakupljanju hrane.

Naučnici su, međutim, zaključili i da su društveni odnosi koji idu uz posao bake doveli do stvaranja mnogih osobina ljudi jedinstvenih za našu vrstu.

Budući da drugi primati imaju samo po jedno dete za koje su odgovorni u svakom trenutku, majka može da posveti svu svoju pažnju toj bebi. Ljudi, međutim, često imaju više dece. S obzirom da mnoge mame moraju da se istovremeno nose sa odojčem koje plače, malom decom koja prave nered i starijom decom koja su gladna, pomoć je ponekad neophodna kako bi se porodični život odvijao nesmetano.

Tradicionalno su bake, svojom mudrošću i iskustvom majke, uskakale kao pomoć, posvećujući pažnju starijoj deci dok mama brine o bebi. Stasavanje uz ovu vrstu podrške dalo je ljudima priliku da postanu društveno svesniji i međusobno povezaniji.

Odgoj koje su nam dale bake učinio nas je međusobno društveno zavisnijim i sklonim da privlačimo pažnju jedni od drugih.

Naučnici napominju da su svesni činjenice da mnoge majke dobijaju pomoć od drugih, na primer očeva ili braće i sestara. Ali pomoć baka je jedinstvena po tome što su one, mada ne uvek, već i same bile majke. One su kvalifikovane za taj posao, a da ih ne remete prohtevi mladosti i ponekad dominantni hormonski pokretači.

Izvor: Uplift
Istraživanje: Journal Proceedings of the Royal Society
Fotografija: rawpixel.com

Mogli bi vas zanimati i tekstovi: