Početna Magazin Godine Čovek i smrt Greške u lečenju treći najčešći uzrok smrti u američkim bolnicama

Greške u lečenju treći najčešći uzrok smrti u američkim bolnicama

Greške u lečenju treći najčešći uzrok smrti u američkim bolnicama

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti iz SAD, prateći istraživanja od 1999. godine do 2013. godine, prebrojao je prosečno 250.000 smrti godišnje u bolnicama koje su izazvale greške lekara. Ova brojka nije vidljiva u standardnoj dokumentaciji s obzirom da klasifikacija uzroka koja se koristi i u SAD ne prepoznaje ovaj faktor.

Napomena: Precizan broj smrtnosti ne može biti najpreciznije utvrđen ali kreće se između 210 i 400 hiljada u američkim bolnicama svake godine.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Naime, 117 zemalja u svetu koristi tzv. ICD sistem klasifikacije bolesti (International Classification of Disease) da utvrdi uzrok smrti, ali tu nema faktora greške čoveka ili sistema, te sve smrti kojima doprinesu ova dva faktora ostaju zvanično nezabeležene. Ovo je potencijalno veliki problem, ali i veliki resurs jer bismo „otključavanjem“ ovih informacija dobili priliku da napredujemo u svojim saznanjima i otklanjanju grešaka.

Naučnici koji su vodili istraživanje napominju da, iako su ljudske greške stvar koja se ne može potpuno izbeći, moramo bolje voditi evidenciju da vidimo o koliko tačnom broju grešaka govorimo i šta se može učiniti da se on smanji.

Za strategije koje bi smanjile smrtnost usled grešaka lekara oni predlažu da se izmene obrasci u kojima se upisuje i uzrok smrti kako bi greške bile vidljivije i lakše za praćenje, brža dostupnost lekova koji mogu spasiti pacijenta, praćenje principa pri lečenju koji će uzeti u obzir ograničenja ljudskog organizma.

Na primer, oni predlažu da se doda polje na obrazac u kom se može naznačiti da li se desila komplikacija koja je mogla biti sprečena i koja je dovela do smrti. Druga strategija mogla bi biti brza i efikasna nezavisna istraga unutar bolnice koja bi odredila šta je dovelo do greške.

Merenje posledica zdravstvene nege na ishod lečenja važan je preduslov da se stvori kultura učenja na greškama, napominju naučnici, piše Eurekalert.

Ovde ostaje samo još, ne tako beznačajno pitanje – koliko smo mi zapravo spremni da prihvatimo grešku kao sastavni deo života, a koja je dovela do smrti drage osobe?

Koje bi posledice bile za bolnice i lekare ukoliko njihove greške postanu transparentije? Sa koliko tužbi bi se suočavali na dnevnom nivou? Da li bi finansijski i fizički izdržali sve to? Koliko bi koštalo osiguranje za lekare i bolnice u zdravstvu koje se urušava godinama? Ko bi zamenio lekare koje udaljimo sa posla zbog grešaka? Koliko zapravo ulaže u celokupni zdravstveni sistem da aktivno prati nova saznanja i savremene procedure?

Sve u svemu, i ovde i u SAD i bilo gde, da li smo, kao društvo, spremni da prihvatamo greške i prelazimo preko njih u nadi da će one biti uzete u ozbir i da se neće ponavljati ubuduće, ili da će se ponavljati manje?