Početna Magazin Godine Ekonomija Fiskalni savet: Uslova za povećanje penzija i plata nema. Boljitak tek 2017-18.

Fiskalni savet: Uslova za povećanje penzija i plata nema. Boljitak tek 2017-18.

Fiskalni savet: Uslova za povećanje penzija i plata nema. Boljitak tek 2017-18.

Smanjenje plata i penzija bilo je nužno da bi javne finansije ozdravile. Ali druge mere kasne, a i kada bi se one sprovele, blagi boljitak možemo da očekujemo tek 2017-2018, kaže predsednik Fiskalnog saveta.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

„Mislim da prostora za povećanje plata i penzija nema i da se one ne mogu povećati pre 2017. godine“, kaže za Novi Magazin predsednik Fiskalnog saveta Srbije, prof. Pavle Petrović.

Sigurno je da smanjenje penzija i plata smanjuje potrošnju, pa tako i privrednu aktivnost, ali to je nužna mera da bi se javne finansije ozdravile.

„Alternativa je da se zadužujete još više, da vam javni dug ide u nebo, da vam izdaci za kamate postanu neodrživo visoki i da se javne finansije potpuno rasture.“

On objašnjava da bi deficit mogao biti smanjen sa planiranih 5,9 odsto na pet odsto BDP-a zahvaljujući uštedama koje će se do kraja godine ostvariti. Ali druge mere kasne.

„Zapošljavanje u budžetskom sektoru treba ove godine da se smanji za pet odsto, kao i 2016. i 2017. Planovi za otpuštanje, međutim, još nisu napravljeni, tako da svih planiranih ušteda po tom osnovu najverovatnije neće biti. To će povećati deficit.“

„Drugo, značajniji pomak nije napravljen ni u rešavanju sudbine preduzeća u restrukturiranju, tako da nije isključeno da se i tu pojave neki dodatni troškovi. Stoga je lako moguće da će povećana naplata poreza morati da se iskoristi za pokrivanje troškova u nekim drugim segmentima budžeta.“

 „Ni u ovoj ni u narednoj godini ne možemo da očekujemo neki privredni rast. Verovatno će se on kretati oko nule. Do rasta može doći tek 2017. godine, a ni to nije sigurno, odnosno biće potrebno da budu ispunjeni neki preduslovi.“

Četiri faktora mogu da povuku privrednu aktivnost i BDP:

  1. privatna potrošnja
  2. državna potrošnja
  3. investicije
  4. neto izvoz.

„Kad je reč o privatnoj potrošnji, ne očekujemo da će ona da raste ni ove ni iduće godine. Ona u sebi sadrži penzije, plate i zapošljavanje u javnom sektoru, a zatim plate i zapošljavanje u privatnom sektoru.

Prva grupa elemenata – penzije, plate i zapošljavanje u javnom sektoru smanjivaće se u realnom izrazu i ove i 2016. i 2017. godine. Po tom osnovu, privatna potrošnja će padati u realnom iznosu.

Ocenjujemo, takođe, da ni privatni sektor 2015. i 2016. neće toliko povećati plate ili zapošljavanje da kompenzira pad koji izazivaju kretanja u javnom sektoru. Prema tome, privatna potrošnja će realno blago padati.

Javna potrošnja, zbog fiskalne konsolidacije, u celini takođe pada.

Kada su javne investicije u pitanju, trendovi nisu dobri. Umesto da se, prema predlogu Fiskalnog saveta, povećavaju, one padaju. Umesto oko 20 milijardi u prvom kvartalu, one su bile svega 10 milijardi dinara.

Privatnih investicija takođe još uvek nema. Problem je što za povećanje privatnih investicija nema brzodejstvujućeg leka, jer je reč o celokupnom poslovnom ambijentu.

Novi izvoz mogu da stvaraju tek novi kapaciteti. Dakle, neophodne su nove investicije, naročito strane direktne investicije. To znači da strane kompanije ovde otvaraju fabrike i da tu robu prodaju u inostranstvu.

Temelje treba postaviti već sad da bi proizvodnja u 2017. rasla, odnosno da bi rastao izvoz. Pa tek onda kada se kao posledica rasta izvoza spoljnotrgovinski deficit smanji na neki održivi nivo, i kada se fiskalni deficit spusti ispod tri odsto BDP-a, moguće je očekivati i neki blagi rast potrošnje. Ali, to može da usledi tek posle 2017-2018. godine.

„Progutana je žaba, smanjene su plate i penzije, mada smo mi mislili da je trebalo malo više, ali tek je sada zapravo postavljena platforma da se udari na najtežu stvar, na javna preduzeća i javni sektor u celini. Jedna strana je – postoji šansa. Druga strana je – tek sad počinju stvarne reforme.

Ceo intervju sa prof. Pavlom Petrovićem, predsednikom Fiskalnog saveta Srbije, možete pročitati u Novom Magazinu.