Početna Magazin Godine Ekonomija Finansijska pismenost – Put do finansijske slobode

Finansijska pismenost – Put do finansijske slobode

Finansijska pismenost – Put do finansijske slobode

– Finansijska pismenost ostvaruje mogućnost da se zarađeni novac pametnije troši na taj način što se sredstva primarno ulažu u nešto što donosi dodatni novac, a ne u nešto što generiše dodatne troškove – piše Dragan Varagić na svom blogu.

Izvod iz teksta sa bloga Dragana Varagića, Zašto konstantno nemamo dovoljno para? – Šta je finansijska pismenost?, Penzin objavljuje uz dozvolu autora.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

– Veliki broj osoba koje poznajem (i ne poznajem) radi od ujutru do uveče, po nekoliko poslova odjednom da bi bili u situaciji da imaju dovoljno novca za svoje životne potrebe, a najčešća konstatacija koju čujem od njih je: „Bez obzira koliko zarađujem, ni to nije dovoljno“! – piše Varagić.

Pa ipak, dodaje Varagić, oni su u manjini u odnosu na one koji imaju jedan posao, ili nijedan: „Oni koji imaju jedan prihod od posla koji rade su veoma ugrožena vrsta – jer šta se dešava kada nestane taj jedan posao?“ – pita Varagić.

– Jedan od najvećih nedostataka sistema formalne edukacije u celom svetu je potpuni nedostatak finansijske edukacije koji bi trebalo da ima za cilj da objasni – šta da radimo s parama kada ih zaradimo! Ono što se prilično indirektno svuda uči jeste: „Završi školu, imaćeš posao, i što više vredno radiš, napredovaćeš i imaćeš više para“.

Međutim, Varagić napominje da se u praksi dešava da sa više para ljudi ulaze i u veće troškove, pa su veoma često čak i u goroj situaciji nego kada su imali manje para:

– Upravo edukacija iz oblasti finansijske pismenosti, van okrilja roditeljskog doma, predstavlja po mnogima jedan od najvažnijih aspekata rešavanja problema u kojem će se ceo svet naći u narednih 15-20 godina – kako preživeti veliki slom koji će se desiti usled značajnog smanjenja broja stalnih (“sigurnih”) poslova, što je neminovno – verovali vi u to ili ne – upozorava Varagić.

Dalje u tekstu on predstavlja koncept finansijske slobode i finansijske inteligencije Roberta Kiosakija (Robert Kiyosaki) koji kroz svoje knjige pokušava na različite načine da motiviše ljude da se oslobode straha od finansijske nesigurnosti koji je pogrešno usmeren u pronalaženje stalnog, “sigurnog” posla:

Upravo je taj stalan, “siguran” posao generator finansijske nesigurnosti, što su okusili svi oni koji su posle nekoliko decenija rada na “sigurnim” poslovima ostali bez njih. To je priča o strahu od promena, o “zoni komfora” koja kaže “bolje meni poznat loš posao, nego nepoznata potraga za nečim drugim”. Kiosaki upravo savetuje da se ne oslobađate sadašnjeg stalnog posla, već da kroz usvajanje osnova finansijske pismenosti dođete do finansijske slobode i osvojite finansijsku inteligenciju.

Ukratko i pojednostavljeno, pojašnjava Varagić, finansijska sloboda vam daje mogućnost da radite posao koji želite, a da vaše troškove života isplaćujete kroz poslove koji donose pare bez vašeg direktnog rada na njima (primer iznajmljivanja nekretnina). Finansijska inteligencija vam omogućuje da pronalazite poslove koji će vam donositi sredstva sa vašim malim ili nikakvim angažmanom.

– Jedan od razloga zašto ovakvo učenje nije više rasprostranjeno je potreba poznavanja knjigovodstva, koje mnogima strano i dosadno. Kiosaki upravo kroz svoje knjige pokušava da na jednostavan i zanimljiv način nauči svoje čitaoce kako da usvoje potrebna finansijska znanja da bi imali više kvalitetnog vremena za sebe, svoju porodicu, i da za sve to imaju onoliko sredstava koliko im je potrebno.

U zaključku teksta Varagić se bavi i temom mogućnosti investiranja u Srbiji, gde je glavni problem dugo bio nedostatak opcija za investicije koje su se svodile samo na kupovinu nekretnina i ostavljanje novca u bankama.

Zatim se bojažljivo pojavila berza, ali danas imamo i startap preduzetništvo i investicione fondove. Ovo će, predviđa Varagić, u narednom periodu biti trend koji će se intezivirati – ulaganje u manje, ali uspešne kompanije.

– Samo se zapitajte šta će se u narednih 10-20 godina dešavati sa penzijama, koliko ima osoba koje su sada na formalnom minimalcu, i šta ćete kada dođe vreme da dobijete 50-100 eur penzije koje sada uplaćujete… – zaključuje Varagić.