Početna Magazin Godine Ekonomija Evrop­ski re­cept pro­tiv ban­kro­ta – štednja

Evrop­ski re­cept pro­tiv ban­kro­ta – štednja

U ko­ži ministra Du­ša­na Vu­jo­vi­ća, bi­lo je mno­go evrop­skih mi­ni­sta­ra fi­nan­si­ja, ko­ji su to­kom kri­ze sma­nji­va­li pla­te i pen­zi­je. Da li će ovaj evropski recept pomoći Srbiji?

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Sve dok mo­že da bi­ra ni­je­dan mi­ni­star fi­nan­si­ja ne­će po­seg­nu­ti za sma­nje­njem pen­zi­ja i pla­ta u jav­nom sek­to­ru. Od ove ne­po­pu­lar­ne me­re je­di­no je ne­po­pu­lar­ni­je da ze­mlja ban­kro­ti­ra. U ovoj si­tu­a­ci­ji sa­da se na­la­zi Du­šan Vu­jo­vić, srp­ski mi­ni­star fi­nan­si­ja.

Stu­di­ja „Fi­skal­na kon­so­li­da­ci­ja u Evro­pi”, ko­ju su za po­tre­be Evrop­ske ko­mi­si­je ura­di­li eko­no­mi­sti Vol­ter Ki­kert, Ti­na Rand­ma-Liv i Rin Sa­vi, pokazuje da su u 13 ze­ma­lja pla­te to­kom kri­ze bi­le za­mr­znu­te, šest mi­ni­sta­ra fi­nan­si­ja je sma­nji­va­lo za­ra­de za­po­sle­ni­ma u jav­nom sek­to­ru, a u sko­ro svim dr­ža­va­ma spro­ve­de­na je pen­zi­o­na re­for­ma.

Sr­bi­ja je u kri­zu ušla kao ume­re­no za­du­že­na ze­mlja sa jav­nim dugom is­pod 30 od­sto bru­to do­ma­ćeg pro­iz­vo­da (BDP), a mi­nus u ka­si bio je 3-4 od­sto BDP-a. U Evro­pi je si­tu­a­ci­ja uglav­nom bi­la obr­nu­ta, pa su evropske ze­mlje uglav­nom kri­zu is­ko­ri­sti­le da sma­nje bu­džet­ske de­fi­ci­te. U Sr­bi­ji se de­ša­vao obr­nut pro­ces…

Jav­ni dug Srbije danas, na­kon što je u ze­mlju sti­glo arap­skih mi­li­jar­du do­la­ra, pre­la­zi 70 od­sto BDP-a, a mi­nus u ka­si je ve­ći od osam od­sto. S ob­zi­rom na to da je ve­ći­na ze­ma­lja pre nas pri­me­ni­la oštre me­re šted­nje, za Sr­bi­ju je ko­ri­sno nji­ho­vo is­ku­stvo. U čak 11 ze­ma­lja bi­lo je za­mr­znu­to za­po­šlja­va­nje, a ta­ko­đe je bi­lo i ot­pu­šta­nja u jav­nom sek­to­ru. Go­to­vo sve ana­li­zi­ra­ne ze­mlje po­ve­ća­va­le su po­rez na do­da­tu vred­nost (PDV) i ak­ci­ze. Bi­lo je i ze­ma­lja ko­je su sma­nji­va­le na­me­te, po­put Bel­gi­je i Dan­ske, ali u nji­ma su po­re­ska op­te­re­će­nja i pre kri­ze bi­la vr­lo vi­so­ka.

Pr­ve su za sma­nje­njem pla­ta po­seg­nu­le Le­to­ni­ja i Li­tva­ni­ja, još 2009. go­di­ne. One su ta­da na­zi­va­ne bo­le­sni­ci­ma evrop­ske pri­vre­de, a sto­pe sma­nje­nja za­ra­da bi­le su ve­će od 10 od­sto. U Esto­ni­ji su, na pri­mer, u pr­vom na­le­tu kri­ze, pla­te sma­nji­va­ne od 10 do 20 od­sto.

Ma­đar­ska je u kri­zu ušla u po­seb­no de­li­kat­noj si­tu­a­ci­ji – pred iz­bo­re 2002. go­di­ne pla­te dr­žav­nim slu­žbe­ni­ci­ma bi­le su po­ve­ća­ne 50 od­sto, a uve­de­na je tri­na­e­sta pla­ta. Već 2009. go­di­ne uki­nu­ta je 13. pla­ta, a sve za­ra­de su za­mr­znu­te. Ina­če, i na­ša ze­mlja je za­mr­zla pla­te 2009. go­di­ne.

U Špa­ni­ji su lič­ni pri­ho­di dr­žav­nih slu­žbe­ni­ka sma­nje­ni to­kom 2010. go­di­ne za pet od­sto. Za­tim su sle­de­će go­di­ne za­mr­znu­te, da bi 2013. po­no­vo bi­le sma­nje­ne za se­dam od­sto. No­va za­po­šlja­va­nja bi­la su za­bra­nje­na. Stro­ge me­re šted­nje uz­dr­ma­le su vla­du, ko­ja je pa­la 2011. go­di­ne.

Bi­lo je i sma­nje­nja pen­zi­ja pri­me­nje­ne u mno­go­broj­nim ze­mlja­ma, ali je vi­si­na kre­sa­nja pri­ma­nja va­ri­ra­la. Sma­nje­nje pen­zi­ja, nji­ho­vo za­mr­za­va­nje ili uma­nje­nje po­vi­ši­ca pri­me­nje­no je u ne­ko­li­ko ze­ma­lja kao što su Esto­ni­ja, Slo­ve­ni­ja, Špa­ni­ja, Ve­li­ka Bri­ta­ni­ja. Sta­ro­snu gra­ni­cu za od­la­zak u pen­zi­ju po­di­gle su Bel­gi­ja, Esto­ni­ja, Nor­ve­ška i Ve­li­ka Bri­ta­ni­ja.

– Is­ku­stvo evrop­skih ze­ma­lja u sma­nje­nju fi­skal­nog de­fi­ci­ta na­ro­či­to je va­žno, jer se kod nas ja­vlja­ju vr­lo neo­bič­ni i ne­re­al­ni pred­lo­zi, ko­ji po pra­vi­li ne zah­te­va­ju od­ri­ca­nje – na­vo­de auto­ri „Kvar­tal­nog mo­ni­to­ra”, pu­bli­ka­ci­je ko­ju iz­da­je Eko­nom­ski fa­kul­tet, u jed­noj od svo­jih ana­li­za.

– Pre­ma ne­kim od pred­lo­ga, ključ­na me­ra za sma­nje­nje de­fi­ci­ta je za­me­na sku­pih kre­di­ta jef­ti­nim. Ovaj pred­log je ne­mo­gu­će ostva­ri­ti zbog re­la­tiv­no skrom­ne ušte­de. Ako bi dr­ža­va arap­skih mi­li­jar­du do­la­ra, hi­po­te­tič­ki, is­ko­ri­sti­la da vra­ti deo sku­pih kre­di­ta, ne bi ostva­ri­la ni­ka­kve ušte­de, jer bi se kroz ne­ko­li­ko me­se­ci po­no­vo za­du­ži­la po znat­no ve­ćoj ka­mat­noj sto­pi ka­ko bi po­kri­la mi­nus u ka­si, na­vo­di se u ovoj pu­bli­ka­ci­ji.

Al­ter­na­tiv­ni pred­log pod­ra­zu­me­va da se fi­skal­ni de­fi­cit sma­nji u od­no­su na BDP, od­no­sno da se po­ve­ća eko­nom­ski rast, što je u na­šem slu­ča­ju prak­tič­no ne­mo­gu­će, sma­tra­ju struč­nja­ci sa Eko­nom­skog fa­kul­te­ta.

– Uspe­šna fi­skal­na kon­so­li­da­ci­ja u Sr­bi­ji, kao i u dru­gim ze­mlja­ma, mo­ra­će da se osla­nja na vr­lo kon­kret­ne me­re, po­put sma­nje­nja ras­ho­da za pla­te i pen­zi­je, re­for­mu dr­žav­nih pred­u­ze­ća, zdrav­stva, obra­zo­va­nja… Zbog ka­šnje­nja u pri­me­ni Sr­bi­ja će sa­da mo­ra­ti da spro­ve­de oštri­je me­re ne­go ve­ći­na dru­gih evrop­skih ze­ma­lja – ka­žu struč­nja­ci Eko­nom­skog fa­kul­te­ta u Be­o­gra­du za Politiku.