EU: Oni koji se rađaju siromašni, ostaju siromašni

Nema povratka nakon krize izazvane koronavirusom. Evropska unija mora usvojiti plan koji će pomoći preobražaj, a ne puki oporavak privrede, ali i rešiti pitanje nejednakosti. Jer, već decenijama, oni koji se u EU rađaju siromašni, ostaju siromašni, kaže David Sasoli.

Očekivana odluka o velikim sredstvima od preko hiljadu i 800 milijardi evra za oporavak Evropske unije od posledica pandemije koronavirusa mora da donese boljitak privredi, zdravstvu, ali i demokratiji i socijalnim pravima. Ovo je izjavio David Sasoli, predsednik Evropskog parlamenta na sastanku lidera zemalja članica EU, održanom 17. jula. Naglasio je da je to stav ubedljive većine u Evropskom parlamentu.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Preobražaj ekonomije i rešavanje sve većih nejednakosti

EU „mora preobraziti ekonomiju i uhvatiti se u koštac sa sve većim razlikama (…) jer socijalne posledice krize i gubitak radnih mesta neće nikoga poštedeti“. Neće biti povratka nakon krize izazvane koronavirusom.

„Parlament predstavlja sve evropske građane, a veliki broj njih jedva sastavlja kraj s krajem“, upozorio je Sasoli.

Predsednik Evropskog parlamenta je naveo da „već mnogo decenija oni koji se rađaju siromašni, ostaju siromašni“. Nije ispunjeno ono što se proteklih godina govorilo da će od boljitka za bogate imati koristi i siromašni.

Sasoli upozorava da „ako ne pružimo pravedan odgovor za te ljude, suočićemo se ne samo sa većim strukturnim problemom u Evropi, već će se u opasnosti naći otpornost naših demokratskih institucija“.

Plan oporavka, naglasio je, mora pomoći preobražaj privrede i rešavanju sve većih nejednakosti.

EU nije širom kontinenta prisutan bankomat

Sasoli je dodao da je „zauvek završeno s idejom da rast (privrede) može biti večit“.

„Sada je trenutak da odlučimo kako i u kom pravcu da rastemo, u interesu naših građana i planete“.

Parlament je podržao nivo finansiranja koji je predložila Evropska komisija i predloženo razdvajanje grantova i zajmova.

Predsednik EP je naglasio da parlament Unije podržava ključne stavke velikog plana oporavka, a to su „zelena privreda“, zdravstvo, obrazovanje, digitalizacija privrede i javne uprave, demokratska i socijalna prava.

Sasoli je naveo da EP traži da zajednički budžet EU od 2021. do 2027. godine bude veći. Još jednom je ukazao na stav većine evroposlanika da budžetska i sredstava za oporavak od koronavirusa ne mogu biti dodeljivana onim članicama EU u kojima se krše vladavina prava i osnovne slobode.

Naglasio je važnost solidarnosti u trenutnoj krizi. „Evropa se zajednički razvila na osnovu zajedničkih vrednosti. Nemojmo Evropsku uniju svesti na širom kontinenta prisutan bankomat.“

„Solidarnost i korist od zajedničkog tržišta EU idu ruku pod ruku s poštovanjem naših vrednosti“, zaključio je predsednik EP.

Izvori: European Parliament, Beta
Fotografija: Tabrez Syed sa Unsplash

Podsećamo na tekstove i vesti: