Početna Magazin Godine Džinovski virus, star više od 30.000 godina, otkriven u Sibiru

Džinovski virus, star više od 30.000 godina, otkriven u Sibiru

Novi tip džinovskog virusa preživeo je više od 30.000 godina zamrznut u sloju sibriskog leda iz doba neandertalaca.

Prvi nalazi su obavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). Pitovirus, kako je nazvan, napada amebe, ali ne i ljude i životinje.

Džinovski virusi su virusi veći od 0,5 milionitog dela metra, tj. mogu se videti jednostavnim optičkim mikroskopom. Oni obuhvataju mnogo veći broj gena u odnosu na savremene viruse – npr. viruse gripa ili side. Njihova veličina i njihov genom mogu se uporediti sa veličinom i genomom bakterija.

„Dokaz da virusi zamrznuti u ledu više od 30.000 godina mogu da prežive i da ponovo budu zarazni, sugeriše da bi topljenje permafrosta (zaleđenog sloja iz praistorije) usled globalnog otopljavanja i rudarske i industrijske eksploatacije arktičkih regiona, moglo da sa sobom donese i rizik za javno zdravlje“,
naglašava Žan-Mišel Kalveri, koautor istraživanja.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Pored topljenja leda, oblast Čukotke, odakle su ovi džinovski virusi, bogata je naftom, gasom, ugljem, zlatom i volframom. „Kopajući u potragom za naftom ili gasom, ljudi bi nehotice mogli da dođu u kontakt sa mikrobima (…), da se zaraze i postanu nosioci“, kažu istraživači.

Mogućnost ponovne pojave virusa za koje se smatra da su iskorenjeni, nije više naučna-fantastika, procenjuje Kalveri. Boginje, npr. koje su ranije preovladavale u Sibiru, množe se slično kao i pitovirus i mogle bi još uvek da postoje u zemlji. Nedavno, pojavio se iz leda novi protozoa parazit koji je napao morske lavove, morževe i medvede na Arktiku i u Kanadi.

Napomena: na fotografiji kojom je ilustrovan tekst prikazan je stanovnik Jamalskog poluostrva, a ne Čukotke