Početna Magazin Godine Društveni džet-leg – pomeranje vremena sna zbog društvenih obaveza – doprinosi razboljevanju

Društveni džet-leg – pomeranje vremena sna zbog društvenih obaveza – doprinosi razboljevanju

Društveni džet-leg – pomeranje vremena sna zbog društvenih obaveza – doprinosi razboljevanju

Čak i malo pomeranje vremena spavanja u odnosu na cirkadijalni biološki ritam, kao što je ranije ustajanje da bi se otišlo na posao, može da poveća rizik od metaboličkih problema kao što su dijabetes i bolesti srca.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija: Đovani Lorenco Bernini, Usnuli Hermafrodit (Ermafrodito dormiente)

Ovo je zaključak istraživanja koje je objavljeno u Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism.

Naučnici su odavno zaključili da rad u smenama može dobrineti promenama u metabolizmu i, samim tim, oboljevanju. Zaposleni koji rade u smenama su, u odnosu na zaposlene sa ustaljenim radnim vremenom u toku dana, podložniji srčanim oboljenjima i dijabetesu tipa 2.

Istraživanja su pokazala da je ovo društveno pomeranje rasporeda spavanja povezano sa gojaznošću, a postoje i određeni pokazatelji da ono utiče na kardiovaskularne funkcije, napominje Patriša M. Vong sa Univerziteta u Pitsburgu.

„Tzv. ‘društveni džet-leg‘ odnosi se na razliku između biološkog cirkadijalnog ritma osobe i vremena spavanja koje mu nameću društvene obaveze.“

Ovo istraživanje koje je objavljeno u novembru 2015. godine pokazuje da čak i manje ekstremne promene kod zdravih ljudi mogu doprineti metaboličkim problemima.

Vong i njene kolege su sprovele istraživanje sa 447 žena i muškaraca, starosti od 30 do 54 godina, koji rade najmanje 25 sati nedeljno van svog doma. Oni su nosili narukvicu za merenje kretanja, 24 sati dnevno tokom jedne sedmice i popunili različite upitnike kako bi se odredio njihov hronotip, navike u ishrani i njihov nivo fizičke aktivnosti.

Skoro 85 odsto učesnika istaživanja imalo je središnu tačku svog ciklusa sna pomerenu na kasnije tokom slobodnih dana u odnosu na radnu nedelju. Ostalih 15 odsto je imalo središnu tačku sna pomerenu ranije tokom slobodnih dana.

Učesnici koji su imali najveći razmak između prirodnog i društveno nametnutog vremena spavanja, skloniji su holesterolu, imaju viši nivo glikemije natašte, veći obim struka, veći indeks telesne mase i insulinsku rezistenciju u odnosu na one učesnike ispitivanja koji su imali manji „društveni džet-leg“.

Veza između poremećenog cirkadijalnog ritma spavanja i oboljevanja pokazana je i nakon što su mere prilagođene uzimanjem u obzir drugih promena vezanih za spavanje, fizičku aktivnost i unos kalorija.