Dostojanstvena radna mesta – dostojanstvene penzije – dostojanstveni građani

Nejednakost u Srbiji je sve izraženija, kako ekonomska tako i društvena. Usled ovog raslojavanja, jedan dokument podseća na potrebu da kao društvo obezbedimo dostojanstvena radna mesta i dostojanstvene penzije za sve.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Kriza izazvana pandemijom pogoršala je postojeće nejednakosti, pišu Vesti-Online: Naime, kriza je najteže pogodila ljude na donjem delu raspodele dohotka. U tom smislu, Srbija nije izuzetak. Radnici u sivoj ekonomiji i oni u sektorima sa niskim zaradama, kao što su frizerski saloni i saloni lepote, ugostiteljstvo i turizam,  najgore su prošli. S druge strane, mere pomoći bile su univerzalne i za neke suvišne, a za neke nedovoljne.

Centar za visoke ekonomske studije – CEVES objavio je izveštaj pod naslovom „Smanjenje nejednakosti – put ka održivom razvoju„. Izveštaj je objavljen u okviru Platforme za opštedruštveni dijalog „Održivi razvoj za sve“. Izveštaj bi trebalo da doprinese ispunjenju UN Agende održivog razvoja do 2030. u Republici Srbiji: Pri tom, akcenat je na cilju održivog razvoja pod brojem 10 – Smanjenje nejednakosti. Izveštaj su sastavili Aleksandra Anić i Pavle Medić.

Nejednakost izražena Đini koeficijentom – loša slika Srbije

Ekonomista Francisko Fereira objašnjava da je nejednakost kao holesterol – može biti dobra i loša. Dobra nejednakost je ona koja nagrađuje trud i talenat. Loša nejednakost je ona koja nastaje kada ljudi nemaju jednake šanse da ostvare svoje potencijale. Na primer, kada ljudi nemaju pristup kvalitetnom obrazovanju, dostojanstvenom zaposlenju i zdravstvu.

Dobra nejednakost motiviše, dok loša onemogućava napredak i stvara osećaj kolektivne nepravde. Dva koncepta dele jedan zajednički pokazatelj – nejednakost u raspodeli dohotka, odnosno Đini koeficijent*.

Đini koeficijent označava nejednakost na skali od 0 (gde svi imaju isti dohodak) do 100 (gde jedna osoba prisvaja ceo dohodak u državi). Vrednosti Đini koeficijenta od preko 40, pa i 50, javljaju se pod autoritarnim režimima Afrike i Južne Amerike. U većini evropskih zemalja, Đini koeficijent se kreće između 25 i 30, Prosek u Evropskoj uniji je 30,2 poena.

Đini koeficijent je u Srbiji 2019. godine iznosio 33,3 poena. Iako deluje kao da to nije neka razlika u odnosu na prosek EU, nije tako. Uz to, drugi pokazatelji rastuće nejednakosti u Srbiji dodatno alarmiraju.

Aleksandra Anić kao primer lošeg pokazatelja navodi podatak da najbogatija petina stanovništva u Srbiji zarađuje 6,5 puta više od najsiromašnije petine.

(Ne) dostojanstvena radna mesta

Tržište rada se često identifikuje kao najznačajnija odrednica nejednakosti, navodi se u izveštaju. Nejednakost u Srbiji velikim delom je rezultat nedostatka dostojanstvenih radnih mesta. U Srbiji još uvek 32 od 100 stanovnika radnog uzrasta nema i ne traži posao. Oko sedam od 100 stanovnika Srbije traži, ali ne nalazi posao.

Od oko 60 zaposlenih na 100 stanovnika radnog uzrasta, 10 je zaposleno na crno. Među njima, sedam je zaposleno putem ugovora o privremenim i povremenim poslovima.

Dakle, svega 43 od 100 stanovnika je zaposleno formalno, sa standardnim ugovorima o radu. Ali i među ovim formalnim poslovima postoji velika razlika u kvalitetu. Iako formalni, ovi poslovi u značajnom broju slučajeva nisu dostojanstveni. To znači da oni ne obezbeđuju zarade za dostojanstven život i ne pružaju prilike za učenje i napredovanje.

Autori izveštaja napominju da se nejednakost u društvu najbolje rešava kroz uspostavljanje dostojanstvenih radnih mesta.

(Ne) dostojanstvene penzije

U izveštaju se ocenjuje da su poslednje delimične reforme penzionog sistema imale za posledicu povećanje nejednakosti među penzionerima. Minimalna penzija je izuzetno niska (15.000 dinara).

„Primena Bizmarkovog penzionog sistema bez progresivnog oporezivanja dovela je do velikih nejednakosti među penzionerima, a nedavno sprovedena švajcarska formula nije uspela da reši visoke nejednakosti među penzionerima, jer je raspon između najviših i najnižih penzija relativno veliki, a obuhvat je neadekvatan (posebno kada je reč o ženama u ruralnim oblastima).“

„Trebalo bi uvesti socijalne penzije za starije građane koji nisu korisnici uobičajenih starosnih penzija“, predlažu autori. Procenjuju da bi troškovi za socijalne penzije iznosili između 0,3% i 1% BDP, u zavisnosti od iznosa i starosnog praga za socijalnu penziju.

Da bi se svima obezbedile dostojanstvene penzije, autori naglašavaju da je potrebno uvećati iznos minimalne penzije. Napominju, međutim, da bi to potencijalno išlo nauštrb veoma visokih penzija.

Položaj žena i dece

Žene u Srbiji najviše zaostaju za muškarcima u domenima slobodnog vremena, novca i prilike da donose odluke. Podseća se da je novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji je trebalo da zameni postojeći koji je neadekvatan, na usvajanje čekao od 2016. godine do maja 2021. godine.

Socijalna davanja morala bi da budu bolje usmerena i obuhvatnija. To bi, pre svega, značilo univerzalni ili skoro univerzalni dečji dodatak.

Novi Zakon o finansijskoj podršci porodicama s decom je značajno uvećao roditeljski dodatak za treće i četvrto dete, napominju autori izveštaja. Međutim, još uvek nisu dobro obuhvaćene one porodice čija je potreba za podrškom najveća. Tako je, na primer, i dečji dodatak ostao na niskom nivou i sa nedovoljnim obuhvatom.

Plan nacionalnog ekonomskog oporavka

Koristan alat za identifikovanje izvora i smanjivanje nejednakosti predstavlja sveobuhvatni okvir Ciljeva održivog razvoja budući da identifikuje i pruža podršku u otklanjanju njenih uzroka.

Samim tim, predlog je da se usvoji Plan nacionalnog ekonomskog oporavka koji bi obuhvatio sve relevantne potciljeve Cilja 10 održivog razvoja (Smanjenje nejednakosti), kao i novi Program reformi politike zapošljavanja i socijalne politike u procesu pristupanja Evropskoj uniji, koji u obzir uzima sve relevantne aspekte smanjenja nejednakosti, uključujući nejednakost dohotka, potrošnje i pristupa osnovnim društvenim uslugama.

Napomena:

* Đini koenficijent se često naziva i Džini koeficijent (verovatno usled engleskog – pogrešnog, ali rasprostranjenog izgovora galas „đ“ kao „dž“). Ovaj koeficijent je, međutim, dobio naziv po italijanskom demografu i sociologu čije ime je Korado Đini. 

Slika: Detalj Murala Džulijusa Velca (Julius Woeltz)

Podsećamo: