Početna Magazin Godine Dobrobit sredovečne osobe može se predvideti njenim društvenim životom u mladosti

Dobrobit sredovečne osobe može se predvideti njenim društvenim životom u mladosti

Dobrobit sredovečne osobe može se predvideti njenim društvenim životom u mladosti

Poznato je da aktivan društveni život unapređuje fizičko i psihičko zdravlje ljudi. U novom istraživanju navodi se da broj društvenih veza u 20-im godinama i njihov kvalitet u 30-im predviđa dobrobit* čoveka u 50-im godinama života.

Ilustracija iz teksta Bez grupe, identitet ne postoji

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Pokazalo se da osobe sa slabim društvenim vezama imaju veći rizik od prerane smrtnosti.

Zapravo“, kaže psiholog Čeril Karmajkl sa Univerziteta u Ročesteru, vodeći istraživač, „mali broj društvenih veza jednak je pušenju cigareta, a štetniji je za zdravlje od alkohola ili gojaznosti.“

Društvene veze zahtevaju socijalne veštine i sposobnost održavanja prisnosti. Teoretičari razvojne psihologije izneli su pretpostavku da istraživanje društvenih informacija u ranoj odrasloj dobi ustupa mesto emotivnoj bliskosti u kasnijim fazama odraslog doba.

Karmajkl i njene kolege sproveli su istraživanje sa 222 učesnika koji su, u dobu od 20 godina, a zatim u dobu od 30 godina, vodili dnevnik svih svojih društvenih kontakata koji bi trajali duže od 10 minuta procenjujući nivo prisnosti i zadovoljstva koji su ti kontakti izazivali. Dvadeset godina kasnije, naučnici su našli 133 učesnika tog istraživanja, sada u 50-im godinama, koji su popunili nekoliko upitnika o kvalitetu svog društvenog života i o svojoj dobrobiti.

Dobijeni rezultati, koji su objavljeni u časopisu Psychology and Ageing potvrđuju hipotezu da broj društvenih veza u 20-im godinama i njihov kvalitet u 30-im predviđaju dobrobit čoveka u 50-im godinama života (ne kod svake osobe, već u proseku).

Mnogobrojni društveni kontakti u 20-im godinama pomažu nam da shvatimo ko smo“, objašnjava naučnica. „Često u ovom dobu srećemo ljude iz različitih sredina, sa mišljenjima i vrednostima koji se razlikuju od naših, i tada učimo kako da se najbolje nosimo sa ovim različitostima.“

Ono što je iznenadilo istraživače jeste otkriće da broj društvenih kontakata u 30-im godinama života nije povezan sa psihosocijalnim koristima u 50-im. Ali, kvalitet veza u ovom dobu veoma utiče na dobrobit u starijim godinama.

Značajan društveni angažman je koristan u svakom životnom dobu, ali je korisniji u 30-im nego u 20-im godinama života. Naučnici su podjednako bili iznenađeni kada su shvatili da društveno aktivne mlade osobe u 20-im nisu obavezno uspele da stvore kvalitetne veze u 30-im godinama svog života.

„S obzirom na sve što se dešava u životima 30-godišnjaka – brak, porodica, karijera, neobično je to što izgleda da postoji veza između vrsta društvenih interakcija u studentskom i u mlađem odraslom dobu i emotivnog zdravlja u starijem životnom dobu“, kaže naučnica.

„Bilo bi interesantno videti da li korisna društvena aktivnost tokom studentskih dana i početkom odraslog doba nastavlja sa uticajem, kada su pitanju dugovečnost, smrtnost i drugi zdravstveni ishodi, na učesnike koji još više stare“, dodaje.

*Dobrobit (eng. well-being, fr. bien-être) – u smislu opšteg pojma kojim se označava društveno, ekomomsko, psihološko, duhovno i zdravstvno stanje